Na istoj sjednici, kako je podsjetila, donesena je i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ta deklaracija, kako je napomenula, bila je izraz odlučnosti hrvatskog naroda i građana koji su Hrvatsku smatrali svojom domovinom da se svim snagama brane od agresije, ali i volje 94 posto hrvatskih građana koji su se na referendumu 19. svibnja 1991. izjasnili za samostalnost svoje domovine.
"Između povijesne odluke Hrvatskog sabora 1991. i mira u kojem danas živimo stoje brojne žrtve Domovinskog rata, stoga svima koji su poginuli, patili i živjeli za slobodnu Hrvatsku dugujemo trajnu zahvalnost, posebno hrvatskim braniteljima koji su svoje živote ugradili u temelje samostalne, nezavisne, suverene i međunarodno priznate Hrvatske", rekla je Turkalj.
Okrugli stol "Dvadeset godina od proglašenja neovisnosti Hrvatske" treći je okrugli stol organiziran od 2005. koji organiziraju suradnici projekta o Domovinskom ratu kako bi predstavili rezultate svojih istraživanja. Vojni povjesničar Davor Marijan na današnjem okruglom stolu govorio je o kontroverzi o mogućem kraju rata 1991./1992. godine.
Podvrgnuvši kritici tezu da se moglo završiti rat 1991./1992. izrečenu u povodu 20. obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske, Marijan je ustvrdio kako je sva sreća što je obranu Hrvatske vodila politika, a ne generali došli iz JNA koji misle da se moglo završiti rat 1991., odnosno 1992. Marija se suprotstavio takvoj tezi na osnovi dokumenata iznijevši nesrazmjeran odnos postrojba i naoružanja kojim je raspolagao agresor u odnosu na hrvatsku obranu te područje koje je bilo pod okupacijom.
Oni koji misle kako je bilo moguće završiti brzo rat u hrvatsku korist, pokušavaju političko djelovanje prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana svesti na navodnu podjelu BiH, a ne stvaranje hrvatske države. Po Marijanovim riječima od šest bojišta početkom 1992. hrvatske oružane snage bile su čak na pet bojišta u fazi obrane, osim zapadne Slavonije, a JNA je činila sve kako bi završila s osvajanjem prije nego što dođu međunarodne snage.
Osporavajući tezu o brzom završetku rata Marijan je citirao izvješće glavnog inspektora generala Špegelja iz kraja 1991. u kojem kritizira Glavni stožer da ne vlada osnovnim elementima oružane borbe, djelotvornost vojno-obavještajne službe, loše usklađeno djelovanje, loše zapovijedanje te nepovjerenje profesionalnih časnika i onih proizišlih iz borbe.
Na okruglom stolu povjesničar Nikica Barić govorio je o osnutku i djelovanju Srpske narodne stranke tijekom 1991., Ivica Lučić o odnosu BiH prema proglašenju neovisnosti Republike Hrvatske, Jakša Raguž o odnosu srpske historiografije, memoaristike i publicistike prema hrvatskoj državnoj neovisnosti, Budislav Vukas o procesu konstituiranja samostalnosti Hrvatske s gledišta međunarodnog prava, Goran Mladineo o stavu Srpske pravoslavne crkve prema neovisnosti Hrvatske, Ivica Miškulin o mirovnim operacijama UN-a te Albert Bing o državnom osamostaljenju Hrvatske između principa i realpolitike.
