Klub HDSSB-a uskratio je potporu, uz obraloženje Dinka Burića da je taj vladin zakonski prijedlog "potpuno nerazumljiv, teško provediv i za naše poljoprivrednike preskup te da se njime izbjegava stvarno rješavanje problema nelegaliziranih poljoprivrednih građevina" Nezadovoljan što nije prihvaćen HDSSB-ov prijedlog da se "po hitnom postupku i bez većih troškova legaliziraju postojeće poljoprivredne građevine izgrađene do 31. prosinca 2010.", Burić je ocijenio da vlada nije "vodila računa o dramatičnoj situaciji u poljoprivredi kojoj prijeti potpuni kolaps".
Navedenim zakonskim prijedlogom utvrđuje se plaćanje doprinosa za legalizaciju u iznosu od 70 do 100 tisuća kuna, što naša poljoprivredna gospodarstva ne mogu podnijeti, upozorio je Burić. Dodao je da je od 150 tisuća nelegaliziranih objekata, više od 100 tisuća poljoprivrednih objekata, koji su "za naše poljoprivredne proizvođače jedini izvor egzistencije". Ostali saborski klubovi dali su potporu predloženom zakonu, ali su istaknuli niz nedorečenosti koje treba preciznije definirati do drugog saborskog čitanja.
Tako se Zlatko Koračević (HNS/HSU) zauzeo za pojednostavljenje kriterija za legalizaciju te da pri određivanju kriterija veće ovlasti ima lokalna samouprava, koja bi, po Koračeviću, trebala dobiti i 50 posto sredstava od naknade (po sadašnjem prijedlogu dobiva 25 posto, a 75 posto odlazi u državni proračun). Izražavajući sumnju da će građani pokazati velik interes za legalizacijom, jer će sve to, rekao je, jako puno koštati, upozorio je i kako se pri određivanju visine naknade treba voditi računa je li riječ o komercijalnoj ili nužnoj gradnji, koja ima socijalni karakter.
Da će mnogi odustati od legalizacije smatra i Marijana Petir (HSS) koja je ocijenila da se iznosi "penju i iznad 100 tisuća kuna, pa će sigurno za mnoge besplatne graditelje to biti prevelik zalogaj". U ime Kluba HSS-a, u kojemu se, kaže, zalažu da "treba legalizirati sve ono što može ostati u prostoru", poručila je da u konačni zakonski tekst treba ugraditi mehanizme sprječavanje daljnje bespravne gradnje u začetku. "U suprotnom, cijeli zakon nema smisla", istaknula je Petir. Marina Matulović Dropulić (HDZ) također smatra da je prilikom legalizacije nužno voditi računa o namjeni građevina, ali ocjenjuje i da je procjena o 150.000 nelegalnih objekata pretjerana, jer se u mnogim slučajevima, kaže, radi samo o nezakonitim nadogradnjama.
U Klubu HDZ-a ističu i da je potrebno napraviti analizu o kolikim se razmjerima nelegalne gradnje točno radi, a tek onda odlučiti hoće li se 70 metara izvan naselja uopće odobriti legalizacija postojećih objekata. "Uz zahtjev za legalizaciju nije nije potreban dokaz vlasništva, ali svi oni koji su radili na tuđim parcelama neće moći legalizirati objekt na svoje ime nego će objekt biti legaliziran na ime onoga čije je zemljište", istaknula je Matulović Dropulić. Luka Denona (SDP) izrazio je nadu da će se do drugog čitanja unijeti dorade koje će predloženi zakon učiniti provedivim, jer je, kaže, nerealno "obvezati jedinice lokalne samouprave da u 90 dana popišu sve bespravne građevine na svom području, kada to do sada nisu bile u stanju učiniti".
I SDP je, kaže, za to da se omogući lakša i brža legalizacija stambenog prostora, ali i da država pokaže odlučnost te sruši nezakonito sagrađene objekte koji nisu krov nad glavom, već posao i biznis. Na izrečene kritike odgovorio je ministar graditeljstva Branko Bačić, naglasivši kako predloženi zakon "šalje jasnu poruku da će se zaustaviti nelegalnu gradnju u Hrvatskoj". Svaki bespravni objekt, koji ne bude legaliziran do 31. prosinca iduće godine, neće više nikad biti svar pravnoga prometa te će biti isključen iz komunalne i ostale infrastrukture, rekao je Bačić, koji smatra da je to najjača poruka predloženog zakona. Hrvatski sabor je danas završio rad.
