Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskoj razini u Bruxellesu Hrvatska je zatvorila pregovore u poglavljima Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, a europsko mađarski šef diplomacije Janos Martonyi. "Želim čestitati Hrvatskoj, budućoj 28. članici Unije", rekao je Martonyi na zajedničkoj konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon pristupne konferencije.
On je izrazio nadu da će pristupni ugovor biti potpisan do kraja poljskog predsjedanja EU-om koje počinje u petak, te također da će Hrvatska postati punopravna članica EU-a 1. srpnja 2013., kao što kaže i indikativni datum ulaska. Čestitkama se pridružio i povjerenik za proširenje Štefan Fuele, čestitavši prije svega hrvatskim vlastima, vladi, parlamentu i svim institucijama koji su "neumorno radili na postizanju ovog povijesnog cilja", ali i naglasivši da će koristi od ovog procesa imati prije svega hrvatski građani. "Danas slavimo povijesni događaj s našim hrvatskim prijateljima: u 20 godina neovisnosti Hrvatska se strahovito promijenila. Učinila je impresivan napredak prema ispunjavanju kriterija članstva u EU-u. To je danas nagrađeno", rekao je na Fuele.
Dodao je da je na hrvatskom putu eurointegracija Europska komisija bila poštena i striktna, što je put kojim ima namjeru i nastaviti. "Komisija će nastaviti taj striktni, transparentni pristup kako bi nadzirala na koji način Hrvatska ispunjava obveze da bi bila u potpunosti spremna preuzeti odgovornosti članstva od prvog dana pristupanja", rekao je Fuele. Dodao je da je to "veliki doprinos kredibilitetu procesa proširenja". Martonyi je istaknuo kako je zanimljiva koincidencija da su hrvatski pregovori završeni u posljednjim satima mađarskog predsjedništva. "Imamo još samo četiri do pet sati do ponoći", rekao je. Izrazio je i osobno zadovoljstvo, nazvavši završetak pristupnih pregovora iznimnim postignućem i za njegovu zemlju.
Na današnji, kako ga je nazvao, "povijesni dan", ministar Jandroković je iskoristio prigodu da na konferenciji za novinare govori hrvatski, zahvalivši se svima na potpori te naglasivši da je Hrvatska danas bolje mjesto za život njezinih građana. "Nakon gotovo šest godina zahtjevnih i teških pregovora tijekom kojih se Hrvatska promijenila na bolje danas smo konačno uspjeli tehnički završiti pregovore", rekao je. "Hrvatska je ispregovarala 35 poglavlja, uspješno reformirala 35 segmenata društva, i Hrvatska je danas svakako bolje mjesto za život svih njezinih građanki i građana", kazao je ministar Jandroković. Naglasio je da je posebno ponosan što pripada vladi kojoj je na čelu predsjednica Jadranka Kosor, koja se nije libila povlačiti nepopularne poteze i na uštrb svoje vlastite popularnosti.
Istaknuo je da su "sve reforme u Hrvatskoj nepovratne i svi procesi ireverzibilni", a govoreći o budućnosti Jandroković je kazao kako je uvjeren da će se tijekom poljskog predsjedanja potpisati ugovor o pristupanju, a nakon toga uslijedit će referendum, za koji šef hrvatske diplomacije smatra da će biti uspješan. "Smatram da će više od dvije trećine hrvatskih građana zaokružiti 'da' na referendumu", rekao je, izrazviši također uvjerenost da će proces ratifikacije pristupnog ugovora u zemljama članicama proteći glatko. Fuele je "apsolutnim nonsensom" nazvao glasine o tome da Europa "zabada nos" u to hoće li se u Hrvatskoj održati prije izbori ili referendum.
Jandroković je također naglasio da je završetak hrvatskih pregovora važan i za jugoistok Europe, dodavši da će Hrvatska nadalje biti "glavni promotor proširenja" jer je na vlastitom primjeru naučila, kako je rekao, što znači rješavati bilateralna pitanja u procesu pregovora. "Budite sigurni da Hrvatska neće posezati za takvim sredstvima, već upravo suprotno, promicati interese susjednih zemalja", rekao je. Fuele je također naglasio da će hrvatsko pristupanje dati snažan signal zemljama na zapadnom Balkanu. "Pod uvjetom da su uvjeti ispunjeni, vrata EU-a su otvorena", rekao je. Hrvatski pregovori, koji su službeno otvoreni 3. listopada 2005., ukupno su trajali pet godina i nepunih devet mjeseci.
Među danas zatvorenim poglavljima je i poglavlje 33 - Financijske i proračunske odredbe - kojim se definiraju međusobne financijske obveze između Hrvatske i EU-a. Za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013., Hrvatskoj će biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 milijuna eura, s tim da se ti iznosi ne mogu povući odmah nego kroz dulje vremensko razdoblje jer se većina projekata provodi više godina. Za prvih šest mjeseci članstva, iz Kohezijskog i strukturnih fondova za Hrvatsku je predviđeno 687,5 milijuna eura iz sadašnjeg financijskog okvira EU-a i kada se tome pridodaju izravna plaćanja poljoprivrednicima od 93,25 milijuna eura za to razdoblje ali iz europskog proračuna za 2014., jer se to isplaćuje retroaktivno, te još neka sredstva po drugim osnovama, dođe se do ukupnog iznosa od 800 milijuna eura.
S obzirom da će Hrvatska za prvih šest mjeseci članstva u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura, računica pokazuje da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag. Od 687,5 milijuna koji se Hrvatskoj stavljaju na raspolaganje iz europskog proračuna za 2013., u prvih šest mjeseci moći će se realizirati 374,3 milijuna eura i kada od toga iznosa odbijemo hrvatski doprinos europskom proračunu, Hrvatska će u prvih šest mjeseci članstva biti na dobitku 106,6 milijuna eura. Iz europskog proračuna dobivaju se sredstva po dvije osnove: jedan je izravna uplata u proračun, poput novca za pripremu schengenske granice, a drugi dio odnosi se na sredstva koja se dobivaju za konkretne projekte. Kao i u slučaju ostalih novih članica, i Hrvatskoj će se postupno povećavati sredstva iz europskog proračuna.
Uobičajeno je da se u prvoj godini dobije 60 posto predviđene financijske omotnice, u drugoj 80 posto i u trećoj se dostiže puni predviđeni iznos. Hrvatska je jedina zemlja koja u EU ulazi točno na sredini proračunske godine i ona će 1. srpnja 2015. moći raspolagati sa 100 posto predviđenih sredstava, a prva puna fiskalna godina počinje 1. siječnja 2016. U poglavlju 35 - Ostala pitanja - utvrđeno je da će se pratiti hrvatsko ispunjavanje obveza do ulaska u punopravno članstvo. Europska komisija će provoditi uobičajeni monitoring kakav se provodio i u ranijim slučajevima kroz ispunjavanje monitoring tablica. Ove jeseni Komisija će objaviti izvješće o napretku, a sljedeće godine u isto vrijeme objavit će izvješće o monitoringu.
Veća pozornost će se posvetiti trima poglavljima: Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost. Za ta tri poglavlja Komisija će podnositi izvješća dvaput godišnje. U poglavlju Pravosuđe i temeljna prava pratit će se ispunjavanje obveza i provedba dogovorenog u područjima koje pokriva to poglavlje: od reforme pravosuđa, neovisnosti sudstva, suđenja za ratne zločine, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaštite manjina i ljudskih prava do suradnje s Haaškim sudom. U poglavlju 8 - Tržišno natjecanje - pratit će se obveze koje je Hrvatska preuzela, to jest potpisivanje privatizacijskih ugovora za brodogradilišta te dogovoreno smanjenje proizvodnih kapaciteta brodogradilišta.
Poglavlje 24 - Pravda, sloboda i sigurnost pokriva područje unutarnjih poslova i tu će se u prvom redu pratiti nadzor i upravljanje granicama. U zajedničkom pregovaračkom stajalištu nisu definirane nikakve kaznene mjere u slučaju neispunjavanja obveza, nego se vrlo neodređeno kaže da "Vijeće može donijeti sve potrebne mjere ako se pitanja koja izazivaju zabrinutost pojave tijekom monitoringa. Mjere bi bile na snazi samo dok je to nužno i povukle bi se čim se relevantno pitanje efikasno riješi". Odgovarajuće mjere mogu se donijeti na prijedlog Komisije kvalificiranom većinom.
