Ti podaci nisu usporedivi s rezultatima popisa stanovništva 2001. godine jer je u međuvremenu metodologija popisivanja usklađena s međunarodnim standardima, istaknuo je ravnatelj DZS-a Ivan Kovač. Po službenim rezultatima popisa stanovništva koji je bio proveden od 1. do 15. travnja 2001. godine, Hrvatska je tada imala ukupno 4.437.460 stanovnika, tako da bi usporedbom tih podataka ispalo da je Hrvatska u 10 godina izgubila 146.848 stanovnika, no to je samo prividan pad jer se u međuvremenu promijenila statistička definicija ukupnog stanovništva.
Ako bi se na rezultate iz popisa iz 2001. primijenila metodologija iz 2011. pokazalo bi se da je sadašnji broj stanovnika Hrvatske na gotovo istoj razini kao i prije deset godina, kazao je Kovač. U Gradu Zagrebu živi 792.875 stanovnika, što je 18 posto ukupnog stanovništva, a potom slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 455.242 stanovnika. Najmanje stanovnika imaju Ličko-senjska (51.022) i Požeško-slavonska županija (78.031). Osim Zagreba, gradovi s više od 100.000 stanovnika još su samo Split (178.192), Rijeka (128.736) i Osijek (107.784).
Popis također pokazuje da u Hrvatskoj ima 1.535.635 kućanstava i 2.257.515 stambenih jedinica, od čega je 85 posto (1.923.522) stanova za stalno stanovanje. Tijekom deset godina broj stambenih jedinica povećao se za 376.648, odnosno 20 posto, a najviše ih je izgrađeno u Zagrebu (73.421) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (64.277).
Prvi rezultati popisa podložni su promjenama jer tek slijedi detaljna obrada prikupljenih podataka, a konačni i potpuni rezultati bit će objavljeni prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka DZS-a, počevši od iduće godine, rekao je Kovač. Ravnatelj DZS-a također je najavio da će podaci od etničkoj i konfesionalnoj strukturi stanovništva biti objavljeni u prvoj polovici iduće godine.
