Konferenciju za novinare su istodobno, s istom nakanom, održali predstavnici 20-tak udruga civilnog društva u još 11 gradova - Karlovcu, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, na Krku, na Pagu i na Braču. Udruge su se, rečeno je, udružile kako bi "digle glas protiv devastacije prostora i usvajanja populističkih zakona koji najviše pogoduju građevinskom lobiju i špekulantima zemljištem, potiču korupciju te se sasvim protive načelima održivog razvoja".
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji te prijedlog Zakona o postupanju sa nezakonitim građevinama se donose u paketu, a nadopunjavaju se u svom štetnom i bespovratnom utjecaju na prostor, naročito na području Jadranske obale, koja je naš najvredniji prostorni resurs, ocjenjuju udruge. Ističu kako je donošenje takvih zakona predizborni populizam koji će trajno uništiti sustav prostornog planiranja, pojačati intenzitet betonizacije obale te staviti u neravnopravni položaj građane u odnosu na zemljišne špekulante koji im otimaju najvrednije prirodne resurse.
Izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji su tolike da se mogu smatrati donošenjem novog zakona koji je u suprotnosti sa dosadašnjim intencijama kakve takve zaštite prostora, smatraju udruge i dodaju da se predloženim izmjenama obvezuju jedinice lokalne i područne samouprave da prodaju zemlju u svom vlasništvu mimo provođenja javnog natječaja za potrebe formiranja neizgrađene građevne čestice, ako taj dio ne prelazi 50 posto površine planirane građevne čestice.
Udruge se protive usvajanju Prijedloga Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama zbog proceduralnih i sadržajnih razloga upozoravajući da se u saborsku proceduru krenulo bez precizne ocjene stanja (ne zna se niti koliko nezakonitih zgrada uopće ima) i kvalitetne javne rasprave te neposredno pred parlamentarne izbore. Sadržaj Prijedloga zakona je neprihvatljiv jer omogućuje legalizaciju gotovo svih nezakonitih zgrada bez nijansiranja različitih oblika bespravne gradnje, devastaciju Zaštićenog obalnog pojasa te ekstraprofit krupnim bespravnim graditeljima.
Smatramo kako je taj zakon odraz predizbornog populizma jer se želi kompleksan problem bespravne gradnje na brzinu riješiti neposredno prije izbora, ističu udruge. Ako je inicijativa za legalizaciju bespravne gradnje vođena socijalnim motivima, a ne pogodovanjem krupnim bespravnim graditeljima na obali, u zakonu je trebalo odrediti socijalne kriterije za legalizaciju, dodaju.
