Tom su odlukom ustavni suci zakonodavcu dali mogućnost da u idućih godinu dana izmijeni osporeni Zakon i uredi ga u skladu s Ustavom. Suci su zaključili da nema jasnog ustavno-pravnog razloga, niti opravdanja sa stajališta državne sigurnosti i zaštite prava drugih, za zabranom javnog okupljanja 100 metara od Ureda Predsjednika, no isto tako jednoglasno su zaključili da zakonska zabrana javnog okupljanja na Markovom trgu gdje su smještani Sabor, Vlada i Ustavni sud ima legitiman cilj i razmjerna je tom cilju budući je riječ o prostoru uvelike neprikladnom za javno okupljanje, no unatoč tome zaključili su da zabrana nije "nužna u demokratskom društvu", jer ne postoji "prijeka društvena potreba" za njezinu opstojnost.
Suci kažu da to dokazuje i činjenica da na Markovom trgu zakonom nisu zabranjene primjerice kazališne predstave i druge javne priredbe te okupljanja kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih zabavnih i drugih interesa. "Stoga se zabranom samo onih javnih okupljanja kojima je svrha izražavanje političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva, ta uvjerenja i ciljevi bez objektivnog i razumnog opravdanja postavljaju na razinu diskriminatornih osnova" stoji u obrazloženju odluke te su suci zaključili da je to suprotno Ustavu.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec objasnila je da zabrana okupljanja na Markovu trgu "nije apriori neustavna" već je neustavno praviti razliku u vrstama okupljanja na tom trgu. Ponovila je da je zabrana okupljanja na Markovom trgu legitimna, ali više nije nužna s obzirom na demokratski razvitak hrvatskog društva.
