Rok za podnošenje žalbe na prvostupanjsku presudu, kojom je 15. travnja general Gotovina osuđen na 24 a general Markač na 18 godina zatvora za zločine počinjene nad srpskim civilima tijekom i nakon Oluje, istječe u ponoć u ponedjeljak. Nakon toga teče rok za odgovor tužiteljstva koji za to ima četrdeset dana. Obrane dvojice hrvatskih generala potvrdile su prošlog tjedna da je posao na pisanju žalbi gotov ali nisu željeli ulaziti u njihov sadržaj prije predaje žalbi Haaškom sudu.
U najavama žalbi, podnesenima nakon presude, obrane dvojice generala pozvale su na poništavanje svih pogrešnih zaključaka raspravnog vijeća na temelju kojih je donesena osuđujuća presuda te zatražili da žalbeno vijeće slijedom toga oslobodi dvojicu generala svake odgovornosti. Gotovinin tim ocijenio je kako je sudsko vijeće svoje zaključke u nepravomoćnoj presudi o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, progonu srpskog stanovništva u Oluji i krivnji hrvatskog generala izvelo iz neselektivnog granatiranja počinjenog s ukupno 65 granata.Sudsko je vijeće, naime, odlučilo utvrditi neselektivnost topničkih napada na temelju udaljenosti pogotka od vojnog cilja.
Obrana generala Gotovine poručila je u najavi žalbe da čitava presuda počiva na pogrešnom zaključku ovoga raspravnog vijeća da su svi topnički projektili koji su pali na udaljenost veću od 200 metara od vojnog cilja nezakoniti jer su samim time nužno predstavljali napad na civilni cilj. Vijeće je također zaključilo da je srpsko stanovništvo protjerano neselektivnim granatiranjem a da je taj plan osmišljen na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha na Brijunima 31. srpnja 1995. Čak i kad bi se prihvatila takva teza vijeća - iz dokaza izvedenih na suđenju proizlazilo bi da je udruženi zločinački naum progona srpskog stanovništva neselektivnim topničkim napadima tijekom Oluje izveden s 95 posto pogodaka koji su zadovoljili kriterije ovoga vijeća kao - zakoniti, zaključila je obrana.
Markačeva obrana navela je u svojoj najavi žalbe da je raspravno vijeće, u pogledu udruženog zločinačkog pothvata, počinilo pogreške i u primjeni prava i u interpretaciji činjenica. Raspravno vijeće moralo se prvo upitati je li operacija Oluja bila legitimna vojna operacija kojom je Republika Hrvatska vratila kontrolu nad svojim teritorijem, navela je obrana i poručila da - ukoliko jest, tada je raspravno vijeće jedino moralo kao dokaze udruženog zločinačkog pothvata razmotriti one koji se ne bi razumno mogli objasniti kao dokazi legitimnog vojnog planiranja.
Obrana generala Gotovine će u žalbenom dijelu postupka tražiti i uvođenje zapisnika sa sjednica srbijanskog Vrhovnog savjeta obrane iz vremena Oluje koji pokazuju da je netočan zaključak raspravnoga vijeća da je tijekom Oluje počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem te da uzrok masovnog odlaska lokalnih Srba nije bio artiljerijski napad hrvatskih snaga na civile nego odluka lokalnog vodstva u tzv. krajini kako je tvrdila obrana.
Ti transkripti pojavili su se na haaškom suđenju bivšem načelniku Glavnog stožera Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, optuženom za ratne zločine u BiH i za granatiranje Zagreba, i objavljeni su nakon što je dovršen dokazni postupak u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač". Stoga obrana može tražiti njihovo uvođenje u žalbenom dijelu postupka. U žalbenom dijelu postupka ojačani su i braniteljski timovi pa se Gotovininu braniteljskom timu, u kojem su od početka postupka Luka Mišetić, Gregory Kehoe i Payam Akhavan, u međuvremenu priključio Švicarac Guenael Mettraux, iskusan haaški odvjetnik koji je pred ICTY-em bio branitelj u nekoliko predmeta, dok su se Markačevu timu u kojem su glavni branitelj Goran Mikuličić i američki odvjetnik Tomislav Kuzmanović priključili i londonski odvjetnik John Jones i njemački profesor prava Kai Ambos. U žalbenom vijeću su bivši predsjednici Haaškoga suda Theodor Meron i Fausto Pocar, te Mehmet Guney, Andresia Vaz i Carmel Agius.
