Pretrage poput CT-a i ultrazvuka povećavaju troškove liječenja no liječnici kažu da njihovo obavljanje odmah po dolasku u hitni prijem pomaže u dijagnozi bolesti tek u svakom trećem slučaju, prema istraživanju koje je objavio Archives of Internal Medicine. Kako bi utvrdili u kojoj mjeri pomažu skupe pretrage, tim predvođen Amijem Schattnerom u izraleskoj bolnici Kaplan pratio je 442 bolesnika od dolaska na hitni prijem do otpuštanja iz bolnice.
Svakog od njih pregledala su dvojica liječnika po dolasku u bolnicu a na raspolaganju su im bili i rezultati pretraga rađenih po prijemu. Istraživači su uspoređivali radne dijagnoze postavljene po dolasku u bolnicu s onima pri otpustu iz bolnice a liječnici su odgovarali i na pitanja o faktorima koji su ih doveli do dijagnoze. Radna dijagnoza potvrđena je u 80 do 85 posto slučajeva, navodi se u rezultatima istraživanja koji pokazuju da je tek svaki šesti bolesnik prošao pretrage poput CT-a a ostali tek jednostavnije laboratorijske pretrage poput vađenja krvi i urina ili pretrage srca. No čak i kod pacijanata koji su pregledani CT-om liječnici kažu da im je ta pretraga bila od pomoći tek u trećini sluačjeva.
Umjesto toga razgovor s bolesnikom o njegovim zdravstvenim problemima, povijesti njegovih i obiteljskih zdravstvenih tegoba sam za sebe ili u kombinaciji s pregledom bili su dovoljni za točnu dijagnozu u 60 posto slučajeva. U kombinaciji s osnovnim laboratorijskim testovima točnost dijagnoze porasla je na više od 90 posto slučajeva. "Osnovne vještine ostaju moćno sredstvo dovoljno za utvrđivanje točne dijagnoze u većini slučajeva", zaključak je tima koji upućuje liječnike da se više oslanjaju na podatke prikupljene pregledom i razgovorom s bolesnikom.
"To je još uvijek prije svega proces osobne komunikacije bolesnika i liječnika", kaže karidiolog Matthew Sibbald sa Sveučilišta u Torontu. "Koliko god se željeli oslanjati na tehnologiju to nije ono što nas dovodi do dijagnoze", kaže taj liječnik.
