Time su Hrvatska i Dubrovnik postali prepoznatljivo uočljivi na svjetskoj karti na području indologije i indijskih studija. Iz referata na konferenciji, kako se napominje, dade se iščitati stanje struke na području proučavanja sanskrtske epske književnosti u svijetu.
Zastupljene su filološke analize te goleme književne baštine, jedne od najutjecajnijih u povijesti kultura, filološko-poredbena istraživanja, pa i takva koja su bitna za slavistiku i kroatistiku, zatim povijesna, sociološka i antropološka, pa terenska istraživanja u Indiji, i sve pristunija uporaba i razvijanje novih računalnih i informacijskih tehnologija radi proučavanje takvih velikih korpusa, koje ubrzavaju skupljanje i pregledavanje podataka do brzine svjetlosti.
Radove konferencije objavljuje HAZU na engleskome jeziku sa sažetcima na hrvatskome, a recenziraju se u svim znatnijim časopisima s područja indijskih i orijentalnih studija u svijetu. Suorganizatori konferencije su Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije zagrebačkog Filozofskoga fakulteta, Hrvatsko filozofsko društvo, Interuniverzitetski centar u Dubrovniku i Poslijediplomsko središte u Dubrovniku.
Međunarodni odbor čine: Gregori Bailey (LaTrobe University, Melbourne), James Fitzgerald (Brown University), Alfred Hiltebeitel (Georgetown University, Washington CD), Mislav Ježić (Sveučilište u Zagrebu), Petteri Koskikallio (Helsinki), Peter Schreiner (Universität Zürich), Renate-Söhnen Thieme (School of Oriental and African Studies, London), Christophe Vielle (Université catholique de Louvain).
Ove godine obilježava se 50 godina studija indologije u Hrvatskoj, 125 godina poučavanja sanskrta na Sveučilištu u Zagrebu te 80. obljetnica rođenja akademika Radoslava Katičića, osnivača studija indologije u Hrvatskoj.
