c S
Dnevne novosti

Vlada predlaže izmjene Ovršnog zakona

09.09.2011 07:24 ZAGREB, 8. rujna 2011.(Hina), Vlada je na sjednici usvojila prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje bi trebale olakšati položaj osoba nad čijom se imovinom i primanjima provodi ovrha.
Izmjenom Zakona propisuje se dužnost uplatitelja zaštićenih primanja ovršenika da zaštićena primanja uplaćuju na poseban račun koji ne može biti predmetom ovrhe. Kod ovrha nad nekretninama propisuje se da na drugom i trećem ročištu nekretnina ne može biti prodana ispod polovine njezine utvrđene vrijednosti.

Od 1. siječnja iduće godine imat ćemo potpuno novi sustav ovrhe putem javnih ovršitelja, koji sadrži i socijalne zaštitne mehanizme za neke vrste imovine koje ne mogu biti predmetom ovrhe, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

To su, primjerice, određeni alati i strojevi koji ljudima služe za obavljanje njihove djelatnosti, gospodarske zgrade, poljoprivredni alati i strojevi, te određene vrste prihoda - razna socijalna davanja, rodiljne naknade i sl.

Novim zakonom uvodimo red i kažemo da financijska institucija, kada dobije prijedlog za ovrhu, dužna je uplatitelju javiti podatke o posebnom računu koji svaki ovršenik mora imati, na koji sjedaju zaštićena primanja, rekao je Bošnjaković.

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac podržao je predložene izmjene Ovršnog zakona jer se njima štiti egzistencijalni minimum osoba u dužničkoj nevolji. Time se ne opraštaju dugovi već se ljudima daje druga šansa da svojim radom i imovinom podmire svoje obveze, ističe Uzelac.

U Hrvatskoj je trenutno blokirano oko 165.000 računa građana, a radi izbjegavanja ovrhe na prihodima koji su od nje zakonski izuzeti građani su otvorili 78.142 računa, pokazuju podaci Fine.

Među iznosima nad kojima je zabranjeno provoditi ovrhu su primanja po osnovi socijalne skrbi, naknada za privremenu nezaposlenost, dječji doplatak, stipendije, naknade štete nastale zbog narušena zdravlja, radne sposobnosti ili smrti davatelja uzdržavanja i naknade zbog tjelesnog oštećenja.

Također se ne provodi ovrha na iznos od dvije trećine prosječne neto plaće, a ako su primanja građanina manja od prosječne plaće ovrsi ne podliježu dvije trećine primanja.