U svojem godišnjem izvješću o zemljama koje teže pridruživanju Uniji, koje treba biti objavljeno sljedećeg mjeseca, Europska komisija želi nagraditi Srbiju za izvođenje preostalih odbjeglih ratnih zločinaca pred lice pravde u ovoj godini, rekli su diplomati. Također, želi priznati napore Beograda na reformi državnih institucija i borbi protiv korupcije i kriminala, koje smatra važnim koracima prema postizanju spremnosti balkanskih država, poput Srbije, za članstvo u Uniji.
No, zabrinutost zbog napetosti s Kosovom, znači da EU nije spremna za pokretanje stvarnih pregovora o članstvu, pa će za taj proces vjerojatno trebati godine prije nego što Srbija postane članica, ocjenjuje Reuters. "To je sasvim sigurno, Komisija će preporučiti status kandidata za Srbija, ali će postaviti uvjete za otvaranje pregovora", rekao je europski diplomat, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Srbija je podnijela zahtjev za članstvo u EU u 2009., ali se mučila da ostvari napredak na tom planu, zbog neuspjeha da uhvati i izruči posljednje haške bjegunce - Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Mladića, generala bosanskih Srba optuženog za genocid i ratne zločine počinjene u ratu u BiH 1992-1995, Srbija je uhitila svibnju, a bivšeg čelnika pobunjenih hrvatskih Srba Gorana Hadžića u srpnju, nakon što su obojica niz godina proveli u bijegu.
Odnosi Srbije s Kosovom pogoršali su se u posljednjih nekoliko tjedana, zbog neslaganja oko trgovine i graničnih prijelaza, što su pretvorilo u nasilje u nekoliko navrata. U utorak je najmanje 16 kosovskih Srba i četiri pripadnika mirovnih snaga NATO-a ozlijeđeno u sukobima na spornom graničnom prijelazu. Srbija, uz pet zemalja članica EU, odbija priznati Kosovo kao neovisnu državu.
Beograd je izgubio nadzor nad Kosovom 1999., koje je tada stavljeno pod upravu UN-a nakon što je NATO u kampanji bombardiranja zaustavio srpsku intervenciju protiv albanskih pobunjenika. Uz potporu Zapada, Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. Mnogi dužnosnici EU-a se nadaju da će guranje Srbije prema EU, pomoći da se ta zemlja čvrsto postavi na put reformi, no neke prijestolnice EU-a su ljute zbog odbijanja Beograda da prizna Kosovo i žele vidjeti veći napredak u razgovorima o praktičnoj suradnju između dviju zemalja, koji se odvijaju uz posredovanje EU.
"Komisija bi mogla podijeliti svoju preporuku na dva dijela", rekao je jedan visoki diplomat EU. "Mogla bi započeti sa statusom kandidata, ali odgoditi svoju preporuku za datum početka pregovora". "Srbija je ukupno ostvarila pozitivan napor u reformama ... problem je pitanje Kosova", rekao je diplomat.
Najavljena preporuka Komisije još uvijek može izazvati protivljenje nekih država članica EU, koji moraju dati svoje potporu. Diplomati su kazali da Njemačka, među ostalima, još uvijek može odbiti da odobri takav prijedlog, bez daljnjeg napretka na Kosovu. Drugi su rekli da se plan Komisije još može promijeniti u dolazećim tjednima, ako se situacija između Kosova i Srbije dalje pogorša.
Ako se to ne dogodi, od Srbije bi moglo biti zatraženo da ispuni niz posebnih uvjeta prije nego što vlade EU razmotre mogućnost pokretanja pregovora. Primjerice, potpuna provedba onoga što se dogovori na pregovorima s Kosovom, mogao bi biti jedan takav uvjet, kazali su diplomati.
Drugi bi mogao uključiti nastavak antikorupcijskih reformi. Reuters u izvješću ističe da Srbija zaostaje za Slovenijom, koja je već članica EU-a, i Hrvatskom, koja je završila pristupne pregovore s EU početkom ove godine i očekuje članstvo u srpnju 2013.
