Nakon dvodnevne rasprave na kojoj je niz sudionika iz zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije upozorio na slučajeve ugrožavanja neovisnosti medija te političkih pritisaka na njih, deklaracija usvojena na sarajevskom skupu uputila je poseban poziv vlastima na svim razinama da potvrde i osiguraju neovisnost javnih radijskih i televizijskih servisa, i u financijskom i u uređivačkom pogledu, te da to zajamče zakonima.
U deklaraciji se ističe i to kako ne bi smjelo biti državnog vlasništva u medijima te kako bi to trebalo urediti i odgovarajućim zakonima. Ukazano je i na potrebu da se zakoni koji uređuju status medija donose tek nakon rasprave u kojoj bi uz parlamente sudjelovala i javnost te da ti zakoni budu u cijelosti usklađeni s preporukama OESS-a i međunarodnim standardima sadržanim u dokumentima poput onih koje je donijelo Vijeće Europe ili Europski sud za ljudska prava.
Također je upućen poziv da se pozorno istraže svi slučajevi prijetnji upućenih novinarima te da se počinitelji i naručitelji takvih pokušaja ugrožavanja novinarskih sloboda procesuiraju i primjereno kažnjavaju. Sudionici sarajevske konferencije drže kako bi se slučajevima optužbi za klevetu trebali baviti redoviti sudovi te kako takva djela ne bi smjela biti tretirana kao kaznena, a javnim osobama je upućen poziv da s većom tolerancijom prihvaćaju kritike koje im mediji upućuju.
Posebice se upozorava kako u slučajevima tužbi za klevetu ne bi smjele biti dopuštene presude koje bi dovele do bankrota medijskih kuća. Procjena je kako se to može spriječiti zakonskim reguliranjem maksimalnih kazni koje mogu biti izrečene. Deklaracija među ostalim ukazuje i na potrebu sprječavanja monopola u vlasništvu nad medijima jer je to preduvjet medijskog pluralizma.
Ukazano je i na potrebu jačanja novinarskih sindikata koji moraju biti u stanju nadzirati poštivanje radnih prava novinara, a samim novinarima je općen poziv da pokažu više uzajamne profesionalne solidarnosti.
