"Pozivam kolege da nedvosmisleno podrže Hrvatsku", rekao je Swoboda na vanjskopolitičkom odboru, koji je u prvom čitanju raspravljao o dva dokumenta - o nacrtu rezolucije o pristupnom ugovoru s Hrvatskom te o nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u.
"Želimo da se ratifikacija pristupnog ugovora obavi brzo i ne vidim nikakvih poteškoća u tom procesu", rekao je Swoboda. Swoboda je rekao da je Hrvatska u mnogim područjima postigla dobre rezultate i da stoga zaslužuje zeleno svjetlo, kako bi se pristupni ugovor s Hrvatskom potpisao 19. prosinca u Varšavi. Swoboda je istaknuo da ovdje nije riječ samo o Hrvatskoj, nego i o cijeloj regiji, kojoj treba uputiti poruku da se u EU ulazi na temelju vlastitih zasluga.
"Znamo da u sljedećih nekoliko godina nijedna zemlja iz te regije neće ući u Europsku uniju, trenutačno nijedna ne vodi pristupne pregovore. Kada neka od njih i otvori pregovore, oni će trajati jednako dugo kao i hrvatski, stoga je jasno da u sljedećih nekoliko godina neće biti novih članica iz te regije. Zato je Hrvatska važna jer njezin primjer pokazuje da svaka zemlja ulazi na temelju vlastitih zasluga, da svaka zemlja treba obaviti domaću zadaću kako bi ispunila kriterije za pristupanje", rekao je Swoboda.
Uz rezoluciju kojom će Europski parlament dati pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora, bez čega do potpisivanje ne može ni doći, europski zastupnici će izglasati i popratnu neobvezujuću rezoluciju. U toj popratnoj rezoluciji Swoboda je rekao da želi skrenuti pozornost Hrvatskoj da posao još nije gotov, da treba nastaviti s reformama.
"Ima još reformskih koraka koje Hrvatska mora poduzeti u pravosuđu te također na ekonomsko-socijalnom planu, zatim u pitanjima građanskih prava, uključujući i manjinska prava, pri čemu ne mislim samo na srpsku manjinu, nego na sve manjine općenito, uključujući i seksualnu orijentaciju. Znamo da je bilo incidenata koji Hrvatsku ne oslikavaju u pozitivnom svjetlu, što smo i mi u ovom domu kritizirali. To su neki od primjera na kojima Hrvatska još mora raditi", rekao je Swoboda.
Njemački demokršćanin Bernd Posselt izjavio je da izglasavanje pristanka Europskog parlamenta na pristupni ugovor s Hrvatskom smatra "povijesnim događajem". "Prije 20 godina Hrvatska je bila poprište brutalnog rata, više od 100.000 ljudi bilo je protjerano iz svojih domova, deset tisuća ubijeno u jesen 1991. godine, a prosperitetni srednjoeuropski grad Vukovar sravnjen je sa zemljom. Danas, 20 godina poslije, s pravom možemo reći da je ovo sada povijesni događaj", rekao je Posselt.
On je istaknuo da se EU prema Hrvatskoj često ponašala kao "majka prema svom osmom djetetu, na kojem je htjela ispraviti sve propuste koje je napravila s prethodnih sedmoro djece". Posselt je najavio da će podnijeti niz amandmana, a većina njih ima za cilj brisanje određenih paragrafa kako bi rezolucija bila što kraća i kako ne bi bila više kritična nego je potrebno.
"Nema zemlje koja se pridružila Europskoj uniji, a da je poput Hrvatske morala ispuniti toliko opravdanih i manje opravdanih kriterija. Mislim da se u rezoluciji trebaju spomenuti kritične točke, ali također mislim da se trebamo suzdržati od pokušaja da u nju ubacimo sve što političke skupine u Europskom parlamentu smatraju potrebnim. Mi ćemo o tome glasovati dva dana prije izbora u Hrvatskoj i ne želimo se miješati u unutarnje hrvatske stvari, nije vrijeme za paternalistički pristup prema Hrvatskoj. Mislim da se trebamo usredotočiti na važne stvari i kloniti se hrvatske domaće politike", rekao je Posselt.
"Sada kada su pregovori završeni, ne možemo od Hrvatske tražiti ono što ne očekujemo od sadašnjih članica", dodao je Posselt. I slovenski liberal Ivo Vajgl izrazio je zadovoljstvo, istaknuvši da je Hrvatska zasluženo stigla do završetka pregovora. "Mislim da se svi slažemo da je Hrvatska zasluženo došla do kraja dugog puta i slažem se da ne treba otvarati stvari koje su u pregovorima zaključene. Treba reći da je Hrvatska skupo platila svoj put prema Europskoj uniji i da je pravedno što je uspješno došla do kraja puta", rekao je Vajgl.
Zadovoljstvo zbog uspješnog završetka pregovora s Hrvatskom i skorog potpisivanja pristupnog pregovora izrazio je i njemački demokršćanin Elmar Brok. Vanjskopolitički odbor će o Hrvatskoj glasovati 17. studenoga u Strasbourgu i onda dokumente uputiti na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji će o njima glasovati 1. prosinca. Nakon toga će Vijeće EU-a na sastanku 5. prosinca službeno prihvatiti nacrt Ugovora o pristupanju i tada će biti obavljene sve proceduralne pretpostavke za njegovo potpisivanje.
U nacrtu rezolucije koja ima zakonsku snagu kaže se da je "Europski parlament suglasan s pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji i s odlukom Vijeća o prihvaćanju hrvatske aplikacije za članstvo". U nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u pozdravlja se završetak pristupnih pregovora, "koji su znatno promijenili socijalno-politički, gospodarski i kulturni krajobraz zemlje".
U tekstu se ističe potreba da se nastavi s reformama i navodi da "proces nije dovršen i da ga treba nastaviti jednakom odlučnošću i teškim radom". Prema Swobodinu nacrtu, Europski parlament će pozvati "Komisiju da i dalje strogo i objektivno nadzire pripreme za pristupanje i da pomogne Hrvatskoj da ispuni svoje obveze preuzete u pregovorima". Također se kaže da je "pretpristupni nadzorni mehanizam način da se Hrvatskoj osigura dodatna potpora u njezinim reformskim naporima".
U tekstu se kaže da posebno treba nadgledati reforme u području pravosuđa, temeljnih prava, slobode i sigurnosti, uključujući nepristrano procesuiranje ratnih zločina, kao i borbu protiv korupcije, upravljanje granicama, policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala te tržišno natjecanje, restrukturiranje brodogradnje i čeličnog sektora. Također se poziva Hrvatsku da nastavi s primjenom pravosudnih reformi, jer je učinkovit pravosudni sustav važan čimbenik za gospodarski razvoj i jačanje povjerenja građana u vladavinu zakona.
Europski parlament "smatra jednim od najviših prioriteta" borbu protiv korupcije na svim razinama, posebice na visokoj razini, reformu javne uprave, te uspostavu tijela za provedbu zakona. Hrvatsku se poziva da nastavi "aktivno poticati i podupirati procesuiranje ratnih zločina i da nastavi surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju", te da i dalje potiče povratak izbjeglica kroz provedbu mjera za stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje.
Europski će parlament pozvati Hrvatsku da nastavi održavati dobrosusjedske odnose i da aktivno promiče regionalnu suradnju na svim razinama. Također se traži "napredak u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja s nekim susjednim zemljama, posebice u pogledu granica, nestalih osoba, povratka imovine i izbjeglica" te se izražava uvjerenje da "otvorena pitanja bilateralne naravi ne smiju zaustavljati proces pristupanja EU-u zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na zapadnom Balkanu".
