Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda predstavio je Vanjskopolitičkom odboru Eruopskog parlamenta 20. listopada nacrt rezolucije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU. Riječ je o popratnoj, neobvezujućoj rezoluciji, o kojoj će se glasovati zajedno s rezolucijom kojom će Europski parlament dati pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora, bez čega do potpisivanje ne može ni doći.
Vanjskopolitički odbor će o tome glasovati 17. studenoga i onda ga uputiti na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji će o tome glasovati 30. studenoga ili 1. prosinca. Nakon toga će Vijeće EU-a na sastanku 5. prosinca službeno prihvatiti nacrt Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i tada će biti obavljene sve proceduralne pretpostavke za njegovo potpisivanje. Većina od 113 amandmana ne utječe bitno na sadržaj Swobodina prijedloga i dobrim dijelom je riječ o jezično dotjerivanu i pojašnjenjima.
Zastupnik njemačkih demokršćana Bernd Posselt, zajedno s kolegom Othmarom Karasom iz Austrijske pučke stranke, podnio je amandman u kojem traži od "zemalja članica da na vrijeme završe proces ratifikacije" pristupnog ugovora. Francuska socijalistkinja Pervenche Beres pozvala je, u ime Odbora za socijalna pitanja i zapošljavanje, zemlje članice da ne uvode privremene ograničenja u zapošljavanju za hrvatske građane.
Tijekom pristupnih pregovora dogovoreno je da zemlje članice mogu uvesti privremeno zabranu zapošljavanja za hrvatske građane na najviše sedam godina. Isto je rješenje dogovoreno i u dva prethodna kruga proširenja. Hrvatska također ima pravo na recipročne mjere i zabraniti zapošljavanje državljanima onih zemalja koje iskoriste to pravo. Švedski socijaldemokrat Goran Farm podnio je amandman u kojem kaže da je "sloboda izražavanja zajamčena u hrvatskim zakonima i da se općenito poštuje" te traži da Europski parlament "potakne hrvatske vlasti da poduzmu daljnje korake kako bi se osigurala medijska neovisnost i profesionalizam".
Također poziva hrvatske vlasti da "nastavi pokazivati odlučnost kako bi osigurali da medijski sektor djeluje bez političkog upletanja i da osiguraju neovisnost regulatornih tijela". Dvojica zastupnika iz talijanske Sjeverne lige Lorenzo Fontana i Fiorello Provera zatražili su od hrvatske vlade da "zajamči slobodu vjeroispovjesti i izbjegne napetosti s crkvenim vlastima te traži da crkveno vlasništvo konfiscirano od strane komunističkog režima bude vraćeno legitimnim vlasnicima".
Također pozivaju Hrvatsku da "poštuje sporazum potpisan s Crkvom". Zastupnice stranke Zelenih, Njemica Franziska Katharina Brantner i Nizozemka Marije Cornelissen podnijele su amandman u kojem osuđuje nasilje na gay pridu ovoga ljeta u Splitu. Od hrvatskih vlasti se traži da provedu cjelovitu istragu i procesuiraju krivce, da naprave stragegiju za sprječavanje takvih izgreda ubuduće i da brzo donesu i provedu akcijski plan protiv homofobije.
Zastupnice Brantner i Cornelissen u jednom su amandmanu pozdravili donošenje strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina i odluku o uspostavi četiri specijalizirana suda za ratne zločine. Također izražavaju "zabrinutost što nekažnjivost ostaje ozbiljan problem s obzirom na 1100 neriješenih slučajeva ratnih zločina, posebice gdje su žrtve etnički Srbi, a počinitelj pripadnici hrvatskih sigurnosnih snaga". One traže od hrvatskih vlasti da osiguraju primjerena financijska sredstva i punu političku potporu pravosuđu kako bi se "znatno ubrzale istrage prioritetnih ratnih zločina".
Bugarska demokršćanka Nadežda Neinski pozvala je hrvatsku vladu da nastavi s reformama "koje povaćavaju transparentnost financiranja političkih stranaka, kao važnog elementa političke odgovornosti". Dvoje demokršćanskih zastupnika iz Rumunjske Monica Luisa Macovei i Traian Ungureanu pozivaju Hratsku da pokaže uvjerljive rezultate u "odabiru i imenovanju sudaca i državnih tužitelja na temelju primjene jednoobraznih, transparentnih, objektivnih kriterija".
Zanimljivo je da trojica katalonskih zastupnika nastoje iskoristiti rezoluciju o Hrvatskoj kako bi zatražili da i katalonski jezik postane službeni jezikom u EU-u. Oni u svom amandmanu kažu da Europski parlament "prima na znanje da s pristupanjem Republike Hrvatske traži promjenu Ugovora kako bi se hrvatski jezik uvrstio kao službeni jezik EU-a i traži od zemalja članica da kao službeni jezik i uvrste i katalonski koji je po broju govornika 13. u Europskoj uniji s više od 10 milijuna govornika".
