Rok za srbijanski odgovor na hrvatski odgovor dostavljen ICJ-u u prosincu 2010. na srpsku protutužbu ističe danas, a sadržaj podnesaka za sada ostaje nepoznat široj javnosti jer je postupak još uvijek u ''pisanoj fazi'' koja podrazumijeva povjerljivost dokumenata koje prilažu strane u postupku.
Pravni zastupnici Srbije 4. siječnja 2010. podnijeli su ICJ-u tužbu protiv Hrvatske za genocid nad Srbima tijekom rata od 1991. do 1995. Srbijanska je vlada time uzvratila na tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid od 1991. do 1995., podnesenu u srpnju 1999., za koju se ICJ 18. studenoga 2008. proglasio nadležnim.
Najnoviji srbijanski podnesak, kako prenosi Beta, sastoji se od 320 stranica i 76 pratećih dokumenata na oko tisuću stranica. Do zakazivanja glavne usmene rasprave u ovom postupku ostaje još da Hrvatska u pisanom podnesku uzvrati na dodatne argumente Srbije, a rok za to sud će odrediti naknadno.
Glavna usmena rasprava mogla bi, navodi se, ne dođe li u međuvremenu do izvansudske nagodbe i povlačenja međusobnih tužbi, biti održana 2013. godine.
Srbija se u najnovijem obimnom podnesku između ostalog poziva na presudu kojom je Haaški tribunal u travnju osudio hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora zbog progona srpskog stanovništva iz Kninske krajine, tijekom i poslije operacije ''Oluje'' 1995. godine.
Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen izjavio je u četvrtak kako je stajalište srbijanske vlade da je najbolji način za rješenje problema povlačenje međusobnih tužbi.
''Što se tiče politike vlade Republike Srbije, u više navrata smo jasno rekli da smatramo da je najbolji način rješavanja problema povlačenje međusobnih tužbi.
Naravno, za to je nužno da postoji politička volja na obe strane. Mi i dalje smatramo da je to najbolje rješenje, a o konkretnim potezima će odlučiti naš tim koji se time bavi'', naveo je Homen dodajući da će, ako se tužbe ne povuku i ako ne postoji spremnost hrvatske strane, Srbija braniti svoje interese.
