Zastupnici vanjskopolitičkog odbora izjasnit će se o nacrtu rezolucije kojom Europski parlament daje pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom te o popratnoj, pravno neobvezujućoj rezoluciji, kojom parlamentarci pozdravljaju završetak pregovora i ističu da posao još nije gotov i da Hrvatska treba nastaviti s reformama. Ugovor o pristupanju ne može se potpisati bez pristanka Europskog parlamenta.
Nakon prihvaćanja na odboru, o tome će se raspravljati i glasovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 30. studenoga ili 1. prosinca. Nakon što Europski parlament da svoj pristanak, pristupni ugovor treba dobiti zeleno svjetlo i od Vijeća EU-a što će se dogoditi 5. prosinca kada se sastaju ministri vanjskih poslova Unjie. Ugovor će biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije početka summita čelnika 27 država EU-a i Hrvatska će tada prvi put sudjelovati na sastanku Europskog vijeća kao promatrač.
Zastupnici Europskog parlamenta podnijeli su 113 amandmana na nacrt rezolucije o Hrvatskoj, koju je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda. Dogovorom političkih skupina u Europskom parlamentu, većina od tih 113 amandmana sažeta je u devet kompromisnih amandmana.
U nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo, po tekstu prvog kompromisnog amandmana, Europski parlament pozdravlja završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom, koji su "znatno promijenili socijalno-politički, ekonomski i kulturni krajobraz" te ističe potrebu da se nastavi s reformama jer "taj proces nije dovršen i treba se nastaviti jednakom snagom i teškim radom i nakon završetka pregovora i nakon pristupanja".
Europski parlamentarci izražavaju uvjerenost da će pozitivni rezultati reformskog procesa "ojačati potporu i povjerenje hrvatskih građana za članstvo u EU-u", pozivaju građane da na referendumu podrže ulazak u EU, a zemlje članice da na vrijeme dovrše proces ratifikacije. Također se izražava zadovoljstvo zbog dolaska parlamentarnih promatrača iz Hrvatske, koji će u radu Parlamenta moći sudjelovati nakon potpisivanja pristupnog ugovora.
Parlamentarci ističu da će pratiti proces monitoringa i pozivaju Komisiju da ih redovito informira o tome kako Hrvatska ispunjava svoje obveze. U nacrtu rezolucije Hrvatsku se poziva da riješi preostale izazove u području pravosuđa. U tekstu se pozdravlja hrvatska odlučnost u borbi protiv korupcije i poziva na nastavak te borbe, "posebice protiv korupcije na visokoj razini, u pravosuđu, agencijama za provedbu zakona, javnoj upravi i državnim poduzećima".
Također se traži jačanje transparentnosti i integriteta u javnoj upravi i policiji i ukazuje na važnost provedbe zakona o javnoj nabavi, jačanje transparentnosti u javnom sektoru, pristupa građana informacijama o javnim troškovima i veća transparentnost financiranja političkih stranaka. Hrvatsku se poziva da ubrza napore na procesuiranju ratnih zločina, da provede novu strategiju o nekažnjivosti, da riješi slučajeve nekažnjavanja u kojima su žrtve etnički Srbi, a počinitelji pripadnici hrvatskih sigurnosnih snaga.
Također se traži nastavak pune suradnje s Haškim sudom i poziva na nastavak suradnje između Hrvatske i Srbije u području pravosuđa, posebice u procesuiranju ratnih zločina. Europski parlamentarci će pozvati Hrvatsku da potiče "na najbolji mogući način" povratak izbjeglica i prognanika te da posebnu pozornost posveti "situaciji srpskih povratnika, da im se poboljšaju radni i životni uvjeti".
Zastupnici podržavaju napore na promicanju snošljivosti u zemlji te pozivaju hrvatske vlasti da nastave napore u borbi protiv svih vrsta diskriminacije, govora mržnje, nesnošljivosti prema etničkim manjinama i manjinama drugačijeg spolnog usmjerenja. Hrvatsku se također poziva da nastavi sa strukturnim reformama u gospodarstvu, da potiče zapošljavanje oživljavanjem tržišta rada i nastavi s fiskalnom konsolidacijom kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva.
Ističe se da gospodarski oporavak treba biti praćen ekološkom modernizacijom, povećanjem energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije. Europski parlament "potiče vladu da poboljša poslovno okruženje, da posebnu pozornost posveti malim i srednjim poduzećima i da nastavi s reformama socijalnog sustava kako bi se osigurala održivost javnih financija". Također se pozivaju hrvatske vlasti da proces prostornog planiranja učine transparentnijim, te da u potpunosti poštuju javni interes i ekološke standarde.
Zemlje članice EU-a pozivaju se da prijelazne odredbe o zapošljavanju hrvatskih radnika primjenjuju samo na "temelju činjeničnih informacija i u situacijama ozbiljnog poremećaja na nacionalnim tržištima rada". Tijekom pristupnih pregovora dogovoreno je da zemlje članice mogu uvesti privremenu zabranu zapošljavanja za hrvatske građane na najviše sedam godina. Isto je rješenje dogovoreno i u dva prethodna kruga proširenja.
Hrvatska također ima pravo na recipročne mjere odnosno zabraniti zapošljavanje državljanima onih zemalja koje iskoriste to pravo. Parlamentarci pozivaju Hrvatsku da riješi otvorena bilateralna pitanja s nekim susjednim zemljama, posebice u pogledu granica, nestalih osoba, povratka imovine i povratka izbjeglica.
Europski parlament "čvrsto vjeruje da otvorena pitanja bilateralne naravi ne smiju zaustavljati proces pristupanja zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na zapadnom Balkanu i stoga pozdravlja deklaraciju o tome koju je 21. listopada 2011. donio hrvatski parlament", kaže se u usmenom amandmanu na prijedlog rezolucije.
