c S
Dnevne novosti

Bruxelles: konferencija o zapadnom Balkanu

01.12.2011 07:18 BRUXELLES, 30. studenog 2011.Hina, Proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana bila je u srijedu temom na konferenciji, koju je organizirala zaklada Konrad Adenauer i institut Prijatelji Europe i na kojoj su sudjelovali predstavnici europskih institucija, haškog tužiteljstva i zemalja regije.

Konferencija koja se već nekoliko godina organizira u prosincu protekla je u propitivanju spremnosti EU-a da nastavi s proširenjem i nakon Hrvatske, koja je završila pregovore i sljedeći tjedan potpisuje pristupni ugovor. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je kako je ovog tjedna poslao pismo ministrima vanjskih poslova svih zemalja članica u kojem ih je pozvao da podrže preporuku Europske komisije i da odrede datum početka pregovora s Crnom Gorom.

Također je najavio da će poslati slično pismo u kojem će zatražiti da se Srbiji odobri status kandidata. Na konferenciji se čulo da se sve manje europskih zemalja zauzima za nastavak proširenja, iako ima upornih glasova koji i dalje to snažno zagovoraju. Upravo zato, nekoliko dana prije summita EU-a 9. prosinca, još nije jasno hoće li zemlje članice podržati preporuke Europske komisije i odobriti početak pregovora s Crnom Gorom i kandidatski status Srbiji.

Ravnatelj Opće uprave za proširenje Stefano Sanino rekao je da EU ne namjerava nametati rješenja u Bosni i Hercegovini, koja je u potpunom zastoju i blokadi. "Vidjeli smo da ne možemo previše napredovati ako nema potpore tri konstitutivna naroda. Jedan od pokazatelja je i to što je u jednom entitetu došlo do dogovora bez hrvatske sastavnice i sad imamo posljedice.

Jedina prilika da se iz ovakve situacije iziđe jest članstvo u EU-u, na čemu treba raditi strpljivo i pomagati toj zemlji da se približi EU-u", rekao je Sanino. Na konferenciji je sudjelovao i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, koji je, između ostaloga, rekao da u srpskom entitetu u BiH negiraju ratne zločine i odbijaju spominjati genocid.

Dodao je da i u drugim zemljama regije političari odbijaju priznati odluke Haškog suda, navodeći primjer da u Hrvatskoj visoki dužnosnici na političkim skupovima pozdravljaju Antu Gotovinu, koji je osuđen u prvostupanjskom postupku.