U priošle dvije godine Hrvatska je imala ocjenu 4,1, a 2008. je imala dosad najvišu ocjenu, 4,4. Smatra se da ocjena ispod 5 ugrožava gospodarstvo i društvo u cjelini. Predsjednik Transparency Internationala Hrvatska (TIH) Nikola Kristić rekao je na predstavljanju istraživanja da te ocjene nisu egzaktne pa se na temelju njih ne može tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje, ali da pokazuju trend.
Po njegovim riječima, ocjena 4 kojom je Hrvatska zauzela 66. mjesto pokazuje malen pad ili stagnaciju korupcije. Na temelju indeksa može se zaključiti da se u Hrvatskoj reforme zakonodavstva, javne uprave i sudstva trebaju još odlučnije provoditi ako se želi suzbiti korupcija, dodao je. "Dok nije bilo (korupcijskih) afera, govorilo se da je percepcija korupcije previsoka i da korupcije nema, a sada se pokazalo da korupcije ima", rekao je.
IPK-om se ocjenjuju sve razine rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućuje korupciju, a kod nekih se uzima u obzir koliko su pregledni i transparentni procesi izdavanja isprava u tijelima javne vlasti. U istraživanjima se ispitanike, uz ostalo, pitalo postoje li jasne procedure i sustav nadzora kad je riječ o raspodjeli i korištenju javnih sredstava, zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe, imenuje li vlada velik broj dužnosnika izravno.
Član upravnog odbora TIH-a Zorislav Antun Petrović rekao je da se ispitivanje bavilo administrativnom, odnosno "šalterskom" korupcijom i najvišom - političkom korupcijom. Cilj istraživanja je prepoznati stupanj korupcije u javnom sektoru i podignuti svijest javnosti o štetnosti korupcije. Član upravnog odbora TIH-a Don Markušić rekao je da pojedini sudski procesi ili skandali malo utječu na indeks.
Ako želi suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i daljnji razvoj u svim dijelovima društva, Hrvatska mora doraditi zakonodavni okvir i dosljedno ga provoditi uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti, zaključio je Markušić.
Zemlje koje se smatraju najmanje korumpiranim su Novi Zeland (9,5), Danska (9,4) i Finska (9,4), Švedska (9,3) i Singapur (9,2), a najviše Somalija i Sjeverna Koreja s ocjenom jedan, zatim Mianmar i Afganistan s ocjenom 1,5, te Uzbekistan, Turkmenistan i Sudan s ocjenom 1,6.
Najbolja u regiji je Slovenija koja je s ocjenom 5,9, zauzela 35. mjesto, a najlošija Bosna i Hercegovina s ocjenom 3,2 na 91. mjestu. Hrvatska 66. mjesto dijeli s Crnom Gorom i Slovačkom, a slijede Italija (3,9), Makedonija (3,9), Rumunjska (3,6), Grčka (3,4), Bugarska (3,3) i Srbija (3,3).
Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala je najopsežnije svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, provodi se od 1995., a ove godine obuhvaća 183 zemlje, pet više nego lani. Rezultati su sastavljeni na temelju 17 ispitivanja koja je provelo 13 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari.
