Po riječima profesora sa splitskoga Pravnog fakulteta Arsena Bačića, tema ustavnih migracija povezana je s temom ustavnog 'posuđivanja'. Naime, danas je u svijetu malo originalnih ustava kao što su ustavi SAD-a i Velike Britanije te još neki, a većina ih je zapravo 'derivativna', rekao je i dodao da je zato ta 'posudba' modus operandi suvremenih ustavotvoraca.
"Želimo vidjeti u kojoj su mjeri naši ustavi derivativni, ima li u njima originalnosti, a rasprava bi trebala pokazati koliko su autentični ustavotvorni uratci naših hrvatskih ustavotvoraca, ali isto tako i ustavotvoraca na prostorima bivše Jugoslavije", objasnio je. Govoreći o hrvatskim iskustvima ustavnog inženjeringa, profesor sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta Branko Smerdel rekao je kako se, usprkos svim dvojbama, mora pristupiti obnovi pravnog sustava, a tu je Ustav središnji i stožerni oslonac.
"To je strateški plan demokratskog razvitka Hrvatske", istaknuo je i dodao kako je to, nažalost, potisnuto te bi trebalo ponovno oživjeti. Govoreći o vraćanju srbijanskog ustava europskom ustavnom obrascu, profesorica ustavnog prava na beogradskome Pravnom fakultetu i sutkinja srbijanskog Ustavnog suda Olivera Vučić podsjetila je kako je ustav Srbije iz 2006. samo jedan u nizu ustava koje Srbija ima.
Srbija baštini svoju tradiciju iz 1835. i prvog ustava - Sretenskog ustava. Ključnu prekretnicu i iskorak iz socijalističke ustavnosti Srbija je učinila ustavom iz 1990. godine, a ustav iz 2006. nastavlja ono što je počeo ustav od 1990., rekla je Vučić. Ustavna demokracija, po mišljenju profesora s ljubljanskoga Pravnog fakulteta Cirila Ribičiča, znači ozbiljno ograničenje za sva država tijela pa i parlament.
Dakle, kad je riječ o osnovnim ustavnim vrijednostima i temeljnim ljudskim pravima i slobodama, ustav je iznad većinskog odlučivanja u parlamentu i iznad većinskog odlučivanja na referendumu. U takvoj ustavnoj demokraciji ustavni sud ima poseban položaj koji je donekle izdvojen iz podjele vlasti jer mora biti iznad te podjele vlasti da može osiguravati poštovanje ustava svih državnih tijela - parlamenta, izvršne vlasti, pa i redovitoga sudstva, rekao je.
Ustavna demokracija u Sloveniji je na početku, rekao je Ribičič i dodao kako problema ima i događaju se konflikti, posebice kad je riječ o raspisivanju referenduma, trenutačno zbog obiteljskog zakona i prava homoseksualno usmjerenih parova.
