Hrvatska će u petak potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom, neposredno prije početka summita njezinih čelnika i odmah će na njemu moći sudjelovati kao promatrač. Potpisom na ugovor, Hrvatska mijenja status zemlje kandidatkinje u zemlju pristupnicu. Do 1. srpnja 2013. kada bi trebala postati punopravna članica Unije potrebno je još da hrvatski građani na referendumu podupru pristupanje te da zemlje članice EU-a ratificiraju pristupni ugovor.
Sukladno dosadašnjoj praksi u Europskoj uniji, zemlja pristupnica do ulaska u punopravno članstvo sudjeluje kao promatrač u radu u europskim ustanovama, a to se iskustvo može iskoristiti za što bolju pripremljenost tijela državne uprave za razdoblje kada će i Hrvatska, kao punopravna članica, suodlučivati o pitanjima koja su na dnevnom redu EU-a.
Svakodnevno se u raznim tijelima europskih institucija održavaju sastanci na kojima će hrvatski predstavnici morati imati svoje stajalište, što traži iznimno dobro organiziranu državnu upravu i dobru komunikaciju i sinkronizaciju s hrvatskim predstavnicima u EU-u. Pristupni ugovor predviđa da Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Novi saziv Hrvatskog sabora odredit će 12 zastupnika koji će do ulaska u EU 1. srpnja 2013. sudjelovati u radu Europskog parlamenta kao promatrači.
Oni će moći sudjelovati u raspravama na plenarnim sjednicama i u radu parlamentarnih odbora, ali neće imati pravo glasa. Isto tako, hrvatski će predstavnici sudjelovati i u radu Europskog vijeća, koje okuplja šefove država ili vlada, te Vijeća Europske unije, međudržavnog tijela koje čine ministri zemalja članica. Hrvatski će predstavnici sudjelovati kao promatrači i u radu COREPER-a te u nizu radnih skupina Vijeća EU-a.
Hrvatska će sredinom 2013. godine morati organizirati posebne europske izbore na kojima će biti izabrano 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Ugovorom je određeno da ti zastupnici moraju biti izabrani na neposrednim izborima, osim u slučaju da razdoblje od dana ulaska Hrvatske u EU do datuma sljedećih izbora za Europski parlament bude kraće od šest mjeseci i u tom bi ih slučaju mogao delegirati nacionalni parlament.
Budući da su sljedeći izbori za Europski parlament predviđeni za proljeće 2014., razdoblje od ulaska Hrvatske do tih izbora dulje je od šest mjeseci i Hrvatska će trebati organizirati izbore za europske zastupnike za sadašnji saziv Europskog parlamenta, a na proljeće 2014. organizirat će ponovno izbore za novi saziv Europskog parlamenta, kao i sve druge članice. Od dana pristupanja, hrvatski postaje jednim od službenih jezika EU-a, kojih sada ima 23. Hrvatska će poput drugih članica imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji.
Budući da je privremeno, do 2014., ostavljen stari sustav glasovanja u Vijeću ponderiranim glasovima, Hrvatska će u tom tijelu EU-a imati sedam glasova. Lisabonski ugovor ukinuo je sustav ponderiranih glasova i uveo sustav odlučivanja dvostrukom većinom, prema kojem je odluka donesena ako za nju glasuje najmanje 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Međutim, pri dogovaranju odredbi Lisabonskog ugovora, Poljska je ishodila da novi sustav odlučivanja stupi na snagu od 2014. godine.
Između 2014. i 2017. glasovat će se prema pravilima dvostruke većine, ali će bilo koja zemlja članica moći tražiti da se o nekom pitanju glasuje starim sustavom ponderiranih glasova, a nakon 2017. glasovat će se isključivo dvostrukom većinom. Kada Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, broj glasova koji pripada svakoj državi nije jednak, a glasovi su ponderirani ovisno o veličini države. Države članice s najvećim brojem stanovnika imaju od 27 do 29 glasova, države srednje veličine između 7 i 14 glasova, a najmanje članice po tri ili četiri glasa.
Kao i ostale članice Hrvatska će imati po jednog suca u Europskom sudu pravde i Općem sudu te u Revizorskom sudu. Hrvatsku će u skupštini Europske središnje banke predstavljati guverner njezine središnje banke, koji će nakon ulaska u euro zonu biti član Vijeća guvernera. Sukladno odredbama Ugovora o Europskoj uniji, Hrvatska će biti zastupljena i u Europskoj investicijskoj banci. Određen je i broj predstavnika koje će Hrvatska imati u savjetodavnim tijelima EU-a - Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
U gospodarskom i socijalnom odboru, koji okuplja poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, udruge potrošača i druge interesne skupine, Hrvatska će imati devet članova. Jednaki broj članova imat će i u Odboru regija, u kojem su zastupljeni predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti. Posebno važno za Hrvatsku bit će njezina pripremljenost za povlačenje novaca iz europskih fondova. Članstvo u EU-u samo po sebi ne znači puno ako se u što većoj mjeri ne iskoriste mogućnosti koje ono pruža.
Jedini zajamčeni novac su izravna plaćanja poljoprivrednicima, a za sve ostalo potrebno je pripremiti dobre projekte i pronaći sredstva za njihovo sufinanciranje. Potpisom Ugovora o pristupanju počinju i postupci vezani uz provedbu arbitražnog sporazuma o rješavanju graničnog prijepora između Hrvatske i Slovenije, zbog kojeg je Ljubljana dugo blokirala hrvatske pristupne pregovore. Sporazum su 4. studenoga 2009. godine potpisali predsjednici vlada dviju zemalja Jadranka Kosor i Borut Pahor.
U petočlani arbitražni sud dvije su države već predložile po jednog svog arbitra, Hrvatska Budislava Vukasa, a Slovenija Jerneja Sekoleca. Preostalu trojicu trebaju zajednički izabrati s popisa što će im ga predložiti Europska komisija. Ako se dvije strane ne usuglase, sastav arbitražnog suda dopunit će Međunarodni sud pravde s predloženog popisa Europske komisije. Dvije strane su također već odredile i stručne timove koji će pripremati materijale koje će svaka od strana dostavljati Arbitražnom sudu.
Hrvatska zastupnica pri Arbitražnom sudu je Maja Seršić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a njezina pomoćnica odnosno suzastupnica u tom sporu će, prema Vladinoj odluci, biti Andrea Metelko-Zgombić, voditeljica pravnih poslova u Ministarstvu vanjskih poslova. Vlada je također dala suglasnost za sklapanje ugovora s odvjetničkim uredom Matrix Chambers koji će biti uključen u stručni tim za pripremu arbitražnog postupka.
U tom uredu, inače specijaliziranom za arbitraže i posredništva, radi i supruga bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, Cherie. Slovenija je odredila odvjetnički tim koji će prikupiti argumente koji njima idu u prilog. Na čelu tog tima je Francuz Alain Pellet, a njemu će pomagati Amerikanac Rodman Bundy i Britanac Michael Wood. Članica tog odvjetničkog tima je i Vasilika Sancin, profesorica na Pravnom fakultetu u Ljubljani.
