Čelnici 27 zemalja članica najprje će se okupiti u četvrtak navečer na neformalnoj večeri. U petak ujutro nakon potpisivanja pristupnog ugovora s Hrvatskom, počinje službeni dio summita. Predsjednica hrvatske vlada na odlasku Jadranka Kosor sudjelovat će kao promatrač na summitu, koji bi mogao odrediti kako će Unija izgledati do njezina ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. godine.
Nije prvi put u posljednje dvije godine da se summiti europskih čelnika nazivaju povijesnim i sudbonosnim za rješavanje dužničke krize i opstanak eura. Nakon svakog summita dolazilo je do kratkotrajnog zatišja na financijskim tržištima, ali se ubrzo pokazivalo da tržišta nemaju povjerenja u dogovore europskih čelnika.
Ovaj put, međutim, i poslovično oprezni povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn prije nekoliko dana je izjavio da je ostalo još samo desetak dana za sprečavanje kolapsa eura, a mnogi komentatori najavljuju apokaliptične scenarije, tvrdeći da se kriza može zaustaviti jedino nekim krupnim, snažnim potezom, što dodatno stvara i povećava psihozu.
Dva glavna aktera u eurozoni, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy poslali su u srijedu zajedničko pismo predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu u kojem pozivaju sve zemlje članice EU-a da se slože s promjenama ugovora, a da će u suprotnom to trebati napraviti samo zemlje članice eurozone.
"Potrebna su nam nova pravila, ambicioznija i obvezujuća za zemlje eurozone, jer imati zajedničku valutu podrazumijeva podjelu odgovornosti. Mi predlažemo da se ta nova pravila i angažmani uključe u europske ugovore. U suprotnom, zemlje čija je valuta euro morat će ići same naprijed. U tom slučaju, učinit ćemo da zemlje članice koje to žele i mogu, to učine na način da novi ugovor bude uključen u europsku pravnu stečevinu što je prije moguće", kaže se u zajedničkom pismu kancelerke Merkel i predsjednika Sarkozya.
Merkel i Sarkozy novim ugovorom žele stvoriti "Uniju stabilnosti i rasta". Za uspostavu te unije trebalo bi definirati novu institucionalnu arhitektu, bez nepotrebnog dupliciranja već postojećih struktura. To uključuje održavanje summita čelnika eurozone najmanje dvaput godišnje, a do izlaska iz sadašnje dužničke krize jedanput mjesečno, uspostavu euroskupine na ministarskoj razini i odgovarajućih struktura koje će pripremati i provoditi odluke donesene na summitima eurozone. Njemačko-francuski dvojac predlaže i okvir za prevenciju kriza kroz jačanje fiskalne discipline.
"Svim članicama Unije za stabilnost i rast u interesu je da se detektiraju i isprave ekonomske i proračunske politike, koje nisu zdrave, prije nego što postanu prijetnjom za stabilnost eurozone u cjelini. Upravo zatom trebam nam preventivni okvir koja pojačava koordinaciju, nadzor i poštovanje pravila", kaže se u pismu.
Za preventivni okvir zemlje članice trebale bi u svoja zakonodavstva, najpoželjnije u svoje ustave, uključiti ciljeve i zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu. Riječ je o tzv. "zlatnom pravilu" po kojem proračunski deficit ne bi smio prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Europski sud pravde mogao bi na zahtjev Komisije provjeriti da su zemlje članice ugradile to zlatno pravilo u svoja zakonodavstva.
Merkel i Sarkozy predlažu da se na temelju članka 136. Ugovora EU-a, koji govori o pojačanoj suradnji, stvori novi pravni okvir koji bi onim zemljama koje to žele omogućio brže napredovanje u nekim područjima poput financijske regulative, tržišta rada, konvergencije i harmonizacije korporativnih poreza, uspostave poreza na financijske transakcije i politika koje potiču rast te bolju iskorištenost europskih fondova na razini eurozone.
Financijska disciplina bi prema njemačko-francuskom prijedlogu bila pojačana tako što bi se uvodile automatske sankcije za one zemlje čiji deficit prelazi 3 posto BDP-a čim to utvrdi Komisija, pod uvjetom da euroskupina (ministri financija eurozone) kvalificiranom većinom ne odluče drukčije. Pri odlučivanju bi se vodilo računa o izvanrednim okolnostima. Merkel i Sarkozy također traže da Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), krizni fond koji bi trebao priskočiti u pomoć zemljama u poteškoćama i koji je od sredine 2013. godine trebao zamijeniti privremeni krizni fond EFSF, stupi na snagu godinu dana ranije odnosno već sljedeće godine.
Također se predlaže da se unutar ESM-a odluke donose 85-postotnom većinom, umjesto jednoglasnosti kako je prvotno predviđeno. Iz zajedničkog pisma se vidi da je kancelarka Merkel odustala od svog prijedloga da se ubuduće u dogovorima o spašavanju zemalja u poteškoćama uključi i privatni sektor, onako kako je to učinjeno u slučaju Grčke, kada su privatni vjerovnici bili zamoljeni da otpišu polovicu svojih potraživanja, što je još više produbilo njihovo nepovjerenje. "Ugovor o ESM-u treba promijeniti kako bi bilo jasno da je rješenje za Grčku bilo jedinstveno i iznimno".
I predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pripremili su zajednički prijedlog o tome kako provesti potrebne promjene ugovora. Prema tome prijedlogu, neke od promjena mogle bi se uvesti, a da ih se na mora ratificirati u nacionalnim parlamentima, dio tih promjena mogao bi proći kroz pojednostavljeni postupak promjene ugovora, a dio kroz redovitu proceduru.
Uvođenje zlatnog pravila o deficitu koje ne smije premašiti 3 posto i javnom dugu preko 60 posto BDP-a, moglo bi se, prema Van Rompuyevu i Barrosovu prijedlogu, obaviti kroz promjenu Protokola 12, kojim se regulira postupak u slučaju prekoračenja proračunskih limita. Taj bi se protokol mogao promijeniti jednoglasnom odlukom zemalja članica, a na prijedlog Europske komisije i nakon konzultacija s Europskim parlamentom i Europskom središnjom bankom i ta promjena ne bi tražila ratifikaciju u nacionalnim parlamentima.
Zemlje članice su već politički prihvatile "zlatno pravilo", a ovom promjenom ono bi postalo pravno obvezujućim. Promjene ugovora, kojom bi se uveo veći automatizam u kažnjavanju zemalja koje krše proračunska pravila, mogle bi se obaviti kroz pojednostavljeni postupak ugovora. Za razliku od redovitog postupka, u pojednostavljenom postupku nije potrebno sazivati Europsku konvenciju, koja okuplja predstavnike država članica, nacionalnih parlamenata i Europske komisije.
Taj postupak podrazumijeva jednoglasnu odluku zemalja članica, koja se onda upućuje na ratifikaciju u nacionalne parlamente. Iz krugova njemačke vlade u Berlinu u srijedu je odaslana "pesimistična" poruka oko mogućnosti da se na summitu postigne cjelovito rješenje za dužničku krizu u eurozoni. Neki promatrači ocjenjuju da bi tu mogla biti riječ o namjernom smanjivanju očekivanja, kako bi se smanjila nervoza.
