Asistent na Katedri za građansko postupovno pravo riječkoga Pravnog fakulteta Dejan Bodul je u svom izlaganju izrazio neslaganje s tim odnosom medija po Stečajnom zakonu i Zakonu o osobnom stečaju Ocijenio je da se u medijima Zakon o stečajevima, pa i sam postupak stečaja, često prikazuju u negativnu svjetlu.
Taj Zakon je jedan od najmodernijih u Europi, a omogućuje da se, ako se stečaj proglasi pravodobno, očuva djelatnost i radna mjesta, istaknuo je. No uglavnom se predugo čeka s otvaranjem stečajnog postupka, naveo je.
S druge strane, ocijenio je Bodul, Zakon o osobnom stečaju koji je bolje prihvaćen, neće zaživjeti u praksi, nego će postojati samo formativno. Asistentica na katedri za teoriju prava i države Sanja Grbić govorila je o ustroju i načinu rada Europskog suda za ljudska prava.
Podsjetila je na slučaj bivšeg predsjednika Vrhovnog suda RH i člana državnog sudbenog vijeća (DSV) Krunoslava Olujića koji se bio žalio Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći da je nezakonito razriješen sa sudačkih položaja zbog sumnje da je stupao u seksualne odnose s maloljetnicima te da je pogodovao osobama iz kriminalističkog okružja.
Europski sud je ustvrdio da su povrijeđena njegova prava, ocijenivši da su neki od sudaca DSV-a bili pristrani, što su potvrdile njihove izjave u intervjuima objavljenim u hrvatskim medijima. Riječka odvjetnica Katja Jajaš iznijela je dva primjera iz svoje prakse u kojima su mediji, kako je navela, u jednom slučaju odigrali pozitivnu, a u drugom negativnu ulogu.
U slučaju Aleksandra Kneževića iz Zadra, kojeg je jedna djelatnica u trgovini u kojoj je radio, optužila da ju je seksualno uznemiravao mediji su donijeli presudu prije suda objavljujući tekstove i priloge o tome optužujući Kneževića. No nakon osuđujuće prvostupanjske presude Knežević je potpuno oslobođen krivnje u drugom stupnju, rekla je Jajaš, pitajući se tko mu može nadoknaditi štetu zbog gubitka posla i ugleda.
Naglasila je da je dobila Kneževićevu suglasnost da o njegovu slučaju govori u javnosti. Drugi primjer je trojice radnika iz Hrvatske koji su radili u talijanskom brodogradilištu i to bez plaća, smještaja i prehrane. Pošto je ona preuzela slučaj, uključio se talijanski sindikat, tamošnji i hrvatski novinari pa je zbog medijskog pritiska slučaj završio vrlo brzo nadoknadom svih dugova radnicima, rekla je Jajaš.
Tribina se održava kao završnica projekta "Korzo ljudskih prava" koju riječka ELSA provodi četvrtu godinu. U projektu se na riječkom Korzu postavljaju ploče s člancima Deklaracije o ljudskim pravima te se na štandu građanima daju informacije o toj temi. Temeljni cilj projekta je podizanje svijesti o postojanju i potrebi zaštite ljudskih prava, a motiv su činjenice da se ljudska prava danas uvelike ugrožavaju.
