Uz BDP po paritetu kupovne moći, koji je najčešći indikator bogatstva, Eurostat je objavio i BDP po stvarnoj individualnoj potrošnji, koji se smatra indikatorom koji bolje i preciznije održava ekonomsku situaciju kućanstava.
Hrvatski BDP po glavi stanovnika pao je sa 64 posto, koliko je iznosio 2009., na 61 posto prošle godine, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji pao je s 58 na 56 posto. Prema prvom indikatoru Hrvatska je bolja od Litve (57 posto), Latvije (51 posto), Rumunjske (46 posto) i Bugarske (44 posto).
Ljestvica zemalja po BDP-u prema stvarnoj individualnoj potrošnji je slična, s tim da je Litva (61 posto) ispred Hrvatske (56 posto). I 2010. najbogatiji je bio Luksemburg čiji BDP, mjeren paritetom kupovne moći, iznosi 271 posto europskog prosjeka.
Za visoki luksemburški prosjek dijelom je odgovoran i veliki broj radnika koje rade u toj zemlji, a žive u okolnim zemljama, Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.
Usporedbe radi, bruto nacionalni dohodak Luksemburga, koji obuhvaća i zarade luksemburških državljana u inozemstvu, ali ne i stranih državljana u Luksemburgu, iznosi 195 posto europskog prosjeka.
Iza Luksemburga je Nizozemska sa 133 posto europskog prosjeka, zatim Irska (128 posto), Danska (127). Na dnu ljestvice su Latvija (51 posto), Rumunjska (46 posto) i Bugarska (44 posto).
Među kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU-u najbolje stoji Turska, čiji BDP mjeren po paritetu kupovne moći iznosi 49 posto europskog prosjeka, zatim Crna Gora (41 posto), Makedonija (36 posto), Srbija (35 posto), BiH (31 posto) i Albanija (28 posto).
Prema stvarnoj individualnoj potrošnji, BDP u Turskoj je 53 posto, Crnoj Gori 51 posto, Srbiji 43 posto, Makedoniji 41 posto, BiH 37 posto i Albaniji 31 posto.
