"U Hrvatskoj je zrelo vrijeme za promjenu ustroja lokalnog sustava upravljanja. Četiri su osnovna pravca promjena - povećanje odgovornosti lokalnih tijela, promjene u teritorijalnoj podjeli i regionalizam, promjene u sustavu financiranja te poboljšanje operativne učinkovitosti lokalne administracije", istaknuo je predsjednik upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo "Miko Tripalo", organizatora skupa, i profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Josip Kregar.
U ime Udruge gradova i općina Mladen Ivanović ustvrdio je da središnja vlast pokazuje nepoštovanje prema građanima stalnim nametanjem novih obveza jedinicama lokalne samouprave uz istodobno smanjenje sredstava te im tako onemogućuje normalno funkcioniranje.
Pročelnik zagrebačkog gradskog ureda za financije Slavko Kojić ustvrdio je da je Zagreb zbog "brzoplete i nepripremljene odluke o decentralizaciji i redistribucijom poreza na dohodak", primjerice, samo ove godine izgubio 1,2 milijarde prihoda, odnosno gotovo 10 posto. "Porezi se donose danas, a primjenjuju jučer, pa je nemoguće planirati strateške odluke", kazao je.
Koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić rekao je da gradovi ne mogu utjecati na prihode i rashode, jer im se saborskim odlukama smanjivalo prihode i povećavalo obveze. Glavne su teme konferencije stoga bile pronalaženje novih modela financiranja i upravljanja jedinicama lokalne i regionalne samouprave, te uloga gradova u razvoju gospodarstva, kao dio procesa utvrđivanja potrebnih promjena u funkcioniranju cjelokupnog sustava lokalne samouprave.
Istraživanje, u kojem je sudjelovao 61 grad, i koje je provela tvrtka Deloitte u suradnji s nevladinom udrugom Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo", otkriva složenost i različitosti u sustavu lokalne samouprave. Analiza rezultata pokazala je da je većina gradskih uprava u Hrvatskoj sklona strateškom planiranju i postizanju što boljih rezultata unutar ograničenih resursa.
Jedan od ključnih čimbenika uspjeha je kvaliteta upravljanja financijama i ostalim poslovima iz djelokruga lokalnih vlasti, pokazalo je istraživanje. Cilj skupa je pridonijeti pronalaženju novih modela financiranja i upravljanja financijama u gradovima te potaknuti pitanje reforme javne uprave, a organizirana je u trenutku kad zbog opće gospodarske krize rješavanje tih pitanja postaje još važnije, istaknula je direktorica u odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu Tamara Obradović-Mazal.
Čak 58 posto gradskih uprava ima iskustva s EU-ovim fondovima, no to je ipak malen postotak ako uzmemo u obzir da se Hrvatska dosad koristila svim predpristupnim programima EU-a, istaknula je. Pritom zabrinjava podatak da gotovo polovica ispitanih nema iskustva s tim fondovima, što će bitno umanjiti njihove mogućnosti povlačenja u trenutku kad Hrvatska uđe u punopravno članstvo EU-a i kad se sredstva za različite projekte znatno povećaju, upozorila je.
Ohrabruje činjenica, smatra, da čak 84 posto gradova planira rabiti EU-ove fondove kao jedan od ključnih izvora financiranja razvojnih i infrastrukturnih projekata. No pojedinačni primatelji fondova EU-a suočeni su sa složenim procesom pripreme zahtjeva za financiranje. Prijave su zahtjevne jer su uvjeti određeni brojnim pravilima EU-a i na nacionalnoj razini, kazala je. Konferencija je okupila gradonačelnike nekih hrvatskih gradova te predstavnike pravnih i novčarskih ustanova.
