Skup je okupio ugledna imena iz političkog i znanstvenog života, koja će razmotriti politički i pravni sustav Hrvatske i njegovu komplementarnost s europskim sustavima, kompariraju hrvatsko gospodarstvo s gospodarstvom država EU te građanima pokušavaju približiti sličnosti i razlike u društvenim procesima između Hrvatske i EU.
Govoreći o vanjskoj i regionalnoj politici Hrvatske, Vesna Pusić je rekla kako će ona u razdoblju koje je pred nama biti usko povezana s europskom politikom. Dva naša stupa su europska politika i etabliranje Hrvatske u europskim institucijama te politika u regiji, rekla je Pusić. Dodala je i kako u velikoj mjeri naš utjecaj u regiji ovisi o našem članstvu u EU, a naša buduća pozicija i utjecaj u Uniji o sposobnosti da pridonesemo stabiliziranju regije.
"Na toj razini mi smo partneri i velikim zemljama koje su zainteresirane za stabilnost naše regije", poručila je. Osvrćući se na načela dobrog upravljanja, Josip Kregar je rekao kako Hrvatska u potpunosti treba promijeniti svoju filozofiju obnašanja vlasti. "Vlast nije raspodjela položaja, dovođenje stranačkih poslanika ili prvaka na određene položaje. Ona nije raspodjela plijena.
To je ono što u Hrvatskoj teško prodire, dok se u EU kao glavni princip odabira pretpostavlja stručnost, a sama 'politička postavljanja' tiču se najužeg vrha", rekao je Kregar. Hrvatska je, po njegovoj ocjeni, u krajnje osjetljivoj situaciji te treba odabrati dobar smjer. "Dobar smjer je odabir one vlasti koja će biti odgovorna i koja će raditi zakonito i otvoreno te poticati suradnju i participaciju građana u odlučivanju.
Možda to hrvatskom građaninu zvuči kao fraza, no to za EU nije fraza već kriterij ocjenjivanja kvalitete vlasti", naglasio je. Po tim će se kriterijima, dodao je, ocjenjivati imamo li mi vlast koja je učinkovita. Govoreći o organizacijama civilnog društva i zaštiti ljudskih prava, Jelena Berković iz GONG-a naglasila je kako je njima kao organizacijama, proces približavanja EU pomogao da se više povežu te pronađu zajedničke točke u odnosu prema EU.
"Samom činjenicom da smo se udružili već smo uspjeli dijelom sami sebi olakšati ostvarivanje nekih ciljeva kao što je, primjerice, stavljanje na dnevni red prava na pristup informacijama ili pak javna rasprava o besplatnoj pravnoj pomoći", kazala je. Sudionici skupa "Hrvatska u EU: kako dalje?", kojeg uz Veleučilište Vern organizira i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, pokušat će tijekom predstojeća dva dana napraviti svojevrsnu "bilancu" hrvatske postsocijalističke tranzicije.
