Vlade Unije već su se načelno dogovorile o sankcijama na iransku naftu, ne bi li tako Zapad pritiskom natjerao Iran da odustane od nuklearnog programa.
O pojedinostima o tome kako i kad će sankcije stupiti na snagu još se razgovara. Danska trenutno predsjeda EU-om i predložila je da se u idućih šest mjeseci odrade svi postojeći ugovori, da nema sklapanja novih, te da od 1. srpnja bude zabranjena sva kupnja iranske nafte.
Kompromisni prijedlog želi ublažiti zabrinutost nekih vlada u 27-članskoj EU-u, a u vezi s gospodarskim učinkom na te zemlje koje već dvije godine trpe dužničku krizu. EU je lani kupio gotovo petinu iranske nafte.
Glavni je kupac Kina. Italija, Španjolska i Grčka veliki su kupci, a zadužena Atena oslanja se i na povoljnije iranske kredite za financiranje te kupnje.
EU-ov embargo slijedi američku odluku o postupnome uvođenju sankcija koju je na Staru godinu potpisao predsjednik Barack Obama. Potpuna primjena te odluke većini bi zemalja onemogućila plaćanje iranske nafte.
Nastojanje da se 2,6 milijuna iranskih barela na dan skine s naftnoga tržišta pothvat je bez presedana, piše Reuters, a zbog njega su cijene globalno narasle, iranski je rial pao, a znatno je narasla i cijena osnovnih potrepština u Iranu.
Zapadne zemlje tvrde da su sankcije uvedene kako Iran ne bi uspio proizvesti nuklearno oružje. Iran tvrdi da je namjena nuklearnoga programa isključivo mirnodopska.
