Ishod refrenduma na kojem je hrvatski narod jasno rekao "Da" Europskoj uniji "snažan je signal koji pokazuje da je zajedništvo u Europi i dalje cjelovito i snažno usprkos ekonomskoj krizi i svim uz nju vezanim sukobima među zemljama članicama", ocjenjuju u komentaru Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova Hrvatske i Erik Boel, predsjednik Europskog pokreta Danske koji je u utorak objavio kopenhaški list Berlinsgske."Primanjem Hrvatske zatvoreno je još jedno mračno poglavlje Europe. Ratovi na Balkanu, iz sredine 90-tih godina poslali su val šokova kroz Europu.
Primanje Hrvatske stoga će pomoći osiguranju mira i stabilnosti", ističu Pusić i Boel. "Primanje Hrvatske je povijesno iz više razloga. Kao prvo, prošlo je više godina otkako je EU zadnji put imala proširenje. Moramo se vratiti u 2007. godinu, kada su Bugarska i Rumunjska uključene. Kao drugo, to znači povijesno otvaranje prema ostalim zemljama njezinog jugoistočnog susjedstva (Balkana), a time i signal o mirnoj koegzistenciji među zemljama koje se u toj regiji po tradicije sukobljavaju", ističu Pusić i Boel uz ocjenu da je i "simbolično i konkretno", "primanjem Hrvatske u EU Europa postala veća i snažnija". Sofijski Sofia Echo prenosi najavu bugarskog premijera Boika Borisova da će Bugarska ratificirati hrvatski pristupni sporazum što je prije moguće.
"Hrvatsko članstvo u EU je ohrabrujući signal za Zapadni Balkan. Ono je potvrda da ozbiljni napori u ostvarenju susjedskih odnosa i regionalne suradnje pokazuju da je EU pristup moguć. Bugarska će poduzeti što je prije moguće korake za ratificiranje hrvatskog sporazuma", rekao je Borisov, a prenio Sofia Echo.Hrvatska je glasovala za priključivanje EU-u, ali s velikom podvojenošću, primjećuje bostonski The Christian Science Monitor. "Hrvatska je glasovala za članstvo u Europskoj uniji na nedjeljnom referendumu, pokazavši da za većinu Hrvata članstvo u gospodarski nemirnoj Uniji još nudi nade za gospodarski i politički napredak te balkanske zemlje" piše list ali napominje da odziv manji od 45 posto "navodi na pomisao da su samo tri od deset hrvatskih glasača dovoljno veliki entuzijasti za članstvo u EU" da izađu na glasovanje.No, "dok se Hrvatska priprema pridružiti se europskom klubu liberalnih demokratskih država, većina njenih susjeda ostaje zaglavljeno na sporoj traci prema članstvu", podsjeća bostonski list.
"U prosincu su zemlje članice EU-a glasovale protiv početka pristupnih pregovora sa Srbijom te izgleda sada da se ona neće pridružiti u ovom desetljeću. Bosna, koja je politički podijeljena, još je dalje od članstva, kao i Albanija. Čak i mala Crna Gora, koja je uspješna priča, godinama je udaljena od pridruživanja. S obzirom na praktične i simbolične koristi od ulaska u EU, hrvatski nedostatak entuzijazma za članstvo i postojanje glasne manjine koja se protivi – mogu izgledati čudno". "Hrvatsko priključivanje sigurno je pozitivno za EU, ali ljudi smatraju da se pretjeruje glede koristi od članstva", ocijenio je za list Pawel Swidlicki, analitičar instituta Otvorena Europa koji zagovara gospodarski liberalniji, decentralizirani EU."Oni vide sadašnju situaciju s krizom eurozone i fiskalnim paktom te se brinu da bi mogli izgubiti.
Nakon rata oni nevoljko pristaju odustati od suvereniteta. Ribarska politika bila je katastrofa, a Hrvatska je pomorska nacija, dok EU stavlja veliki teret na mala i srednja poduzeća. No, općenito, ljudi u Hrvatskoj vide koristi od članstva", ocijenio je Swidlicki."Nije bilo vatrometa ni veselih mnoštava koja viju stjegove, iako su doduše predsjednik, premijer i predsjednik Sabora bar digli čaše na zvuke Ode radosti", primjećuje novinar i analitičar Tim Judah za The Economist u izvješću o hrvatskom referendumu pod naslovom "Bez poleta na putu prema Bruxellesu". Judah, međutim, primjećuje da "bi se dakako moglo braniti tezu da je s obzirom na bujicu loših vijesti koje stižu iz eurozone, iz balkanske Grčke i hrvatske susjede Mađarske, dvotrećinska većina u prilog ulaska u EU svojevrsno postignuće".
Rezultat hrvatskog glasovanja s olakšanjem su pozdravili na ostatku zapadnog Balkana, primjećuje Judah, jer bi "glasovanje ’ne’ zacijelo bilo doživljeno kao katastrofa za planove o pridruživanju drugih zemalja u toj regiji". "Skeptici u pogledu pristupanja zapadnog Balkana Bruxellesu i drugdje mogli bi u tom slučaju tvrditi da ako Hrvati nisu željeli ući, da se EU ne će zamarati time da pomaže ostatku regije da uđe. No dok se EU suočava s jednim od najvećih izazova u svojoj povijesti u obliku krize eura, ne očekujte uskoro ni u kojem trenutku mnogo pomaka u smislu daljnjeg širenja. Hrvatska se je možda provukla unutra točno u času dok se vrata zatvaraju", ocjenjuje Judah u prilogu. Glasno Da članstvu u Europskoj uniji koji su izrekli hrvatski glasači stavlja tu balkansku zemlju na put da postane 28. članica Unije u srpnju 2013. ali je i umirilo dužnosnike u Bruxellesu koji nisu bili sigurni koliko je privlačno članstvo u nemirnoj Uniji usred turbulentne dužničke krize, primjećuje The Financial Times.
Hrvatski referendum je "jasan pokazatelj neprestane privlačnosti EU-a", rekao je Martin Schulz koji je prošlog tjedna izabran za predsjednika Europskog parlamenta. No, postoji sve veći dokaz da bi produbljena europska gospodarska kriza, popraćena rastućom snagom protuimigracijskih populističkih stranaka, mogla učiniti da Hrvatska, uslijed gospodarske krize u Europi i rastuće snage protuimigrantskih populističkih stranaka, bude posljednja nova članica Unije za duži niz godina, napominje list. Dužnička kriza eurozone, koja je dominirala EU-om protekle dvije godine, dala je svježi poticaj čelnicima kao što su Nicolas Sarkozy koji vjeruju da je Unija dovoljna s 27 članica, i da bi proširenje članstva samo povećalo njene probleme, piše list i ukazuje na slučaj Bugarske, Rumunjske i ostalih zemalja jugoistočne Europe. Njemačka je u prošlosti nastojala umiriti skeptike prema proširenju, što je ključna uloga kada pojedina zemlja može blokirati pristup nove članice.
No, potreba Berlina da usredotoči svoj politički kapital na krizu eurozone koštala je zagovaratelje proširenja, podsjeća list."Njemačka potpora proširenju pala je prošle godine na samo 17 posto, za 8 posto u jednoj godini, i sada je najniža u EU-u, prema istraživanju Europske komisije", piše list."Kriza eurozone skrenula je pozornost sa svega", rekla je Heather Grabbe, čelnica Instituta otvoreno društvo u Bruxellesu. "Postoji osjećaj da EU više gleda prema unutra, te da je više osjetljiva na javno mnijenje". "Vrijednost članstva je u njegovoj transformativnoj snazi, reformama koje inspiriraju u zemljama aspirantima“, rekla je Grabbe.
Britanski novinar, pisac i zastupnik Daniel Hannan na internetskim stranicama Daily Telegrapha postavlja pitanje tko u ovakvom trenutku želi ući u Europsku uniju. "Hrvati, očito. Dvije trećine njih, kako god, uz odaziv na glasovanje od 42 posto, što stvari uspješno privodi cilju... Oduvijek sam obećavao da ću prihvaćati ono što narod odluči, pa ću sada dati sve od sebe da pristupanje protekne na korektan i izravan način", napisao je Hannan. Hannan je poznati kritičar Europske unije za koju smatra da države čini siromašnijima i manje demokratičnim, te svoj osvrt zaključuje pitanjem "ako Hrvati mogu glasovati o tomu žele li ili ne žele biti dio EU-a, zašto mi to ne možemo?" te poziva čitatelje da podrže kampanju za održavanje referenduma o ostanku Britanije u EU-u.
