Kako se doznaje, predsjednici će se u četvrtak naći na zajedničkoj večeri, a u petak će razgovarati o zajedničkim problemima i pitanjima od interesa za sve tri države. Tijekom ovog susreta, koji je najavljen kao neformalni, predviđena je rasprava o pet tema koje su ocijenjene važnima za sve tri države.
Prema riječima Davora Vuletića, savjetnika predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića, predviđena je rasprava o koordinaciji aktivnosti u borbi protiv organiziranog kriminala, zajedničkoj kandidaturi za organiziranje sportskih natjecanja te o zajedničkom apliciranju za fondove Europske unije namijenjene prekograničnoj suradnji.
Previđeni su i razgovori o zajedničkom zastupanju u konzularnim stvarima u trećim državama te o novom graničnom režimu koji će nastupiti kao posljedica ulaska Hrvatske u EU. U uredu hrvatskog predsjednika Hini je međutim potvrđeno kako bi među temama o kojima će se raspravljati moglo biti i procesuiranje ratnih zločina.
Predsjednik Josipović sugovornicima na Jahorini tako kani iznijeti svoj prijedlog rješavanja ovog problema bilo kroz bilateralne ili kroz trilateralni sporazum Hrvatske, Srbije i BiH."Cilj je olakšati procesuiranje ratnih zločina, kao i to da se počinitelji procesuiraju u zemljama čiji su državljani", rečeno je Hini uz naznaku kako bi operativno rješavanje ovog pitanja odnosno sklapanje odgovarajućih ugovora morale urediti vlade tri države.
Procjena je kako je u ovom trenutku Srbija sklonija sklapanju takvih ugovora od BiH.Predsjedništvo BiH nije ni zauzelo službeno stajalište o eventualnom novom sporazumu kojim bi se između Hrvatske, Srbije i BiH među ostalim riješio i problem paralelnih istraga o ratnim zločinima, a u toj državi općenito postoji značajna suzdržanost kada je u pitanju sklapanje sporazuma ovakve naravi.
Ranije je prijedlog takvog sporazuma između Posebnog tužiteljstva za ratne zločine Srbije i Tužiteljstva BiH naišao na protivljenje Ministarstva pravosuđa BiH i njegovo je potpisivanje u zadnji trenutak otkazano. Problem između Srbije i BiH dodatno je zaoštren tzv. slučajem "Dobrovoljačka ulica", odnosno odlukom Tužiteljstva BiH, donesenom u siječnju, da prekine istragu protiv četrnaest ratnih političkih, vojnih i policijskih dužnosnika Republike BiH osumnjičenih da su organizirali napad na kolonu JNA u Sarajevu u svibnju 1992. godine.
Srbijansko je pravosuđe odmah najavilo kako će nastaviti svoju istragu bez obzira na odluku bosanskohercegovačkog državnog tužiteljstva. U Tužiteljstvu BiH je rečeno kako o eventualnim novim prijedlozima, pa ni onome predsjednika Josipovića, nemaju za sada nikakvih naznaka. Sastanak na Jahorini nastavak je procesa političke suradnje i dijaloga između čelnika triju država, započetog na Brijunima prošloga ljeta.
