"Pretpristupna pomoć znatno je pridonijela jačanju administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali potreban je daljnji napredak, koji se može postići do ulaska Hrvatske u EU", rekao je Juan Ramallo Massanet, član Europskog revizorskog suda (ECA), koji je na konferenciji za novinare predstavio izvješće pod naslovom "Je li pomoć EU-a omogućila jačanje hrvatskih kapaciteta za upravljanje fondovima nakon pristupanja?".
Po podacima iz izvješća, Hrvatska je od 2007. povlačila 150 milijuna eura godišnje iz pretpristupnih fondova, a jedan od glavnih ciljeva te pomoći bilo je osposobljavanje tijela državne uprave za privlačenje i upravljanje sredstvima iz Kohezijskog i strukturnih fondova, koja su dostupna zemljama članicama.
"Ciljevi pomoći dosad su ispunjeni samo djelomično i potreban je napredak u jačanju kapaciteta u pojedinim područjima, kako prije tako i nakon pristupanja", kaže se u zaključcima izvješća. U njemu se navodi da je pomoć EU-a pridonijela jačanju kapaciteta posebice kroz iskustvo stečeno u planiranju i provedbi projekata financiranih iz pretpristupnih fondova.
"U području Kohezijskog i strukturnih fondova, učenje kroz praksu pokazalo se posebno korisnim, iako je važnost koja je pridavana velikim infrastrukturnim projektima bila na štetu drugih projekata, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini", kaže se u izvješću i dodaje da se vrlo ograničena pozornost posvećivala projektima ispod 50 milijuna eura vrijednosti. Posebno se ukazuje na slabosti u povlačenju sredstava za ruralni razvoj, te na ograničeni napredak u jačanju administrativnih kapaciteta.
Navodi se da su u području borbe protiv korupcije i jačanje antikorupcijskih tijela poduzete brojne mjere, ali da je preostalo još izazova. Kao područje u kojem je potreban napredak navode se javne nabave te decentralizacija upravljanja fondovima, jer postoji opasnost da nadležna tijela na regionalnoj razini neće imati prigodu steći potrebna znanja i iskustva za povlačenje i upravljanje europskim sredstvima nakon pristupanja.
"Unatoč nedavno postignutom napretku, kapaciteti u području javnih nabava i u borbi protiv korupcije dva su područja u kojima treba pojačati potporu hrvatskim vlastima", navodi se u izvješću. Zbog slabosti u postupcima javne nabave, Delegacija EU-a u Zagrebu često je morala vraćati dokumentaciju na doradu što je usporavalo provedbu projekata, a što se moglo izbjeći da je dokumentacija bila pripremljena u skladu s europskim pravilima, navodi se u izvješću.
U njemu se preporučuje da se stvori poseban portfelj zrelih projekata kako bi se u potpunosti mogla povući povećana sredstva dostupna nakon pristupanja. U tom smislu preporučuje se da se dovrši potrebna tehnička dokumentacija za velike projekte kojima je dosad posvećivana velika pozornost i da se posebna pozornost posveti uspostavi dodatnog portfelja projekata ispod 50 milijuna eura.
