Isto vrijedi i za Kinu koja je slijedila ruski primjer i uložila veto na europsko-arapsku rezoluciju koja bi poduprla lan Arapske lige koji je predviđao da sirijski predsjednik Bašar al-Asad prenese vlast na zamjenika te da se pripreme slobodni izbori.
Analitičari i diplomati ocjenjuju da je ruski potez diplomatska protuofenziva kojom Rusija reagira na neobično aktivno razdoblje Vijeća sigurnosti. Lani je to 15-člano tijelo dvaput usvojilo rezolucije koje odobravaju upotrebu "svih potrebnih sredstava", što je diplomatska šifra za vojnu silu.
Bilo je to protiv Libije i Bjelokosne Obale. Te su dvije zemlje bile ujedno i prve u kojima se Vijeće sigurnosti poslužilo zapadnim konceptom "obveze zaštite" civila kojima prijete njihove vlasti. U oba slučaja vojna je intervencija uz UN-ov blagoslov dovela do svrgavanja vodstva tih država.
Libijskoga čelnika Moamera Gadafija ubili su pobunjenici koji su ga srušili u šestomjesečnom ustanku, a Laurent Gbagbo iz Bjelokosne Obale sad je u u pritvoru Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) u Den Haagu.
No iako zapadne vlade i skupine za zaštitu ljudskih prava pozdravljaju aktivaciju koncepta "obveze zaštite" civila, Moskva i Peking ne skrivaju neslaganje jer takvu zamisao smatraju kršenjem suvereniteta država, a Ujedinjeni su narodi osnovani upravo radi zaštite toga suvereniteta.
