Nakon što je izvršio smotru hrvatskog kontingenta i razgovarao sa zapovjednikom UNDOF-a, filipinskim generalom Nataliom Ecarmom, Josipović je kazao da Hrvatska može biti ponosna na svoje vojnike. "Sve informacije koje sam ovdje dobio govore nam da možemo biti jako ponosni na svoje vojnike", kazao je Josipović hrvatskim novinarima koji prate njegov posjet Izraelu. "Oni uredno izvršavaju sve zadaće i održavaju sigurnost na visini ... jednom riječju na ponos su svojoj domovini", rekao je hrvatski predsjednik.
Osvrnuvši se na stanje u obližnjoj Siriji, gdje se nastavlja pobuna protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, Josipović je kazao da pripadnici mirovnih snaga na Golanskoj visoravni "čvrsto drže stvari u svojim rukama". "Zasad nema nikakvih sigurnosnih ugroza i nadam se da će tako i ostati", dodao je. Zapovjednik UNDOF-a Ecarma kazao je da UN "čuva mir na Golanskoj visoravni i u tome je uspješan već više od 30 godina". "Kao što sam rekao predsjedniku, vrlo sam zadovoljan s hrvatskim vojnicima čuvarima mira ... tijekom svih izazova na Golanu pokazali su da su vrlo profesionalni i pouzdani", naglasio je filipinski general.
Hrvatska vojska sudjeluje u mirovnoj misiji UN-a na Golanu od lipnja 2008., a trenutno se na spornoj visoravni nalazi hrvatski kontingent s ukupno 96 pripadnika pod zapovjedništvom bojnika Ivice Brajkovića. Riječ je o osmoj rotaciji hrvatskog kontingenta u sastavu UN-ovih snaga koje čini nešto više od tisuću vojnika iz Austrije, Kanade, Hrvatske, Indije, Japana i Filipina. UNDOF je uspostavljen 1974. rezolucijom UN-a kojom je formaliziran prekid vatre između Izraela i Sirije nakon Yom Kipurskog rata, koji su 1973. pokrenuli Sirija i Egipat kako bi vratili teritorije izgubljene u Šestodnevnom ratu 1967. Od tada se mandat misije redovito obnavlja rezolucijama UN-a svakih šest mjeseci - najnovijom rezolucijom mandat UNDOF-a produljen je do kraja lipnja ove godine.
UNDOF nadzire demilitariziranu zonu duljine 80 km i širine od jednog do deset km, s mandatom razdvajanja izraelskih i sirijskih vojnih snaga. Stanje je u tom području stabilno i od uspostave mandata nisu zabilježeni teški incidenti. Golan je visoravan između Izraela, Libanona, Sirije i Jordana koja je strateški važna zbog svog geopolitičkog položaja, plodne zemlje i zaliha vode. Do 1967. nalazila se u sastavu Sirije, a od tada je pod kontrolom Izraela koji ju je 1981. jednostrano anektirao, što ne priznaje međunarodna zajednica. Izraelski čelnici, sadašnji i prošli, izražavali su međutim spremnost za povlačenje sa sporne visoravni, a u zamjenu su tražili da Sirija pristane na određena sigurnosna jamstva i na "trajni mir".
U nastavku posjeta Izraelu, Josipović bi se u ponedjeljak trebao sastati s najvišim izraelskim dužnosnicima, predsjednikom Shimonom Peresom i premijerom Benjaminom Netanyahuom. Nakon radnog ručka s premijerom Netanyahuom Josipović će na čelu hrvatskog izaslanstva posjetiti memorijalni centar za žrtve holokausta Yad Vashem gdje će položiti vijenac. Istoga dana poslijepodne predviđen je posjet izaslanstva nacionalnom groblju Mount Herzlu. Središnji događaj boravka u utorak je posjet izaslanstva Ramalahu i sastanak s predsjednikom Palestinske samouprave Mahmudom Abasom i premijerom Saladom Fajadom.
Dan kasnije hrvatsko izaslanstvo posjetit će izraelski parlament Knesset gdje će se Josipović obratiti zastupnicima. Također je predviđen sastanak hrvatskog izaslanstva s predsjednikom Knesseta Reuvenom Rivlinom i čelnicom glavne oporbene stranke Kadime Tzipi Livni.Kako se očekuje, glavne teme razgovora hrvatskog predsjednika i članova izaslanstva u Izraelu bit će jačanje bilateralnih odnosa, osobito gospodarskih, te mirovni proces na Bliskom istoku.
