Predloženi proračun glasovima je podržalo osam zastupnika iz SDP-a i HNS-a, dok je troje zastupnika HDZ-a te jedan iz HGS-a bio protiv. Ministar financija Slavko Linić rekao je kako je osnovni cilj prihodovne strane proračuna izmijeniti poreznu politiku na način da se porezna opterećenja s gospodarstva presele u potrošnju, te smanji opterećenje krize prema socijalno najosjetljivijima. "To je borba za razvoj, za državne investicije", poručio je Linić, istaknuvši kako u Vladi očekuju investicijski zaokret (posebno u energetici i HŽ-u) koji bi osigurao oko 8 milijardi kuna u proračunu, te gospodarski rast od 0,8 posto u ovoj godini.
Vlada će uskoro, najavio je, prihvatiti plan tih investicija koje bi se financirale iz zajmova europskih banaka za obnovu i razvoj te za investicije kao i Svjetske banke. "Najveći dio tih sredstava ne bi išao iz proračuna, već iz trgovačkih društava koja i nisu izravno vezana uz proračun", poručio je Linić. Bitka za gospodarstvo i radna mjesta vodit će se, rekao je, i na rashodovnoj strani proračuna, gdje, naglasio je, po prvi put imamo nominalno smanjenje za 3,4 milijarde kuna. Te se uštede, među ostalim, žele postići i smanjenjem za 1,950 milijardi kuna na stavkama za prekovremeni rad i naknade za ugovore o djelu te dodatke za plaće u javnom sektoru, a na Vladi je, istaknuo je, da se sa sindikatima pokuša dogovoriti o mogućnosti promjena u kolektivnim ugovorima.
Ivan Šuker (HDZ) upozorio je da se predviđaju smanjenja na stavkama za plaće koje su definirane ugovorima i ne mogu se mijenjati dok se drugačije ne ispregovara, odnosno ne promijene kolektivni ugovori. "Ni na jednoj poziciji (u proračunu) nisu planirana ni sredstva za božićnice i regres. Sve to skupa je 1,5 milijardi kuna, i ako se smanji 585 milijuna kuna za prekovremeni rad i ugovore o djelu, još uvijek ostaje jedna milijarda", poručio je Šuker. Linić je na to ustvrdio kako će vlada o svemu razgovarati sa sindikatima, koji su, rekao je, svjesni da se trendovi okreću ka smanjenju rashoda i deficita bez obzira koliko to bude teško provesti. "Imamo cijelu godinu pred sobom za promjenu kolektivnih ugovora, mislim da imamo dobru polaznu osnovu", kazao je.
Martina Dalić (HDZ) ne misli da je predloženi proračun dovoljno jak da bi potaknuo gospodarski rast. "Unatoč dobrim ekonomskim naznakama, ovako složen proračun neće biti dovoljno snažan da izazove preokret te potakne privatne investicije i osobnu potrošnju na veću ekonomsku aktivnost", ocijenila je. Dalić ne dijeli ni očekivanja Vlade da će snažnim intervencijama u porezni sustav osigurati smanjenje deficita, ističući da bi mjere za smanjenje deficita ipak trebale biti vjerodostojnije.
Dragica Zgrebec (SDP) smatra, pak, kako se može s malom sumnjom gledati na to hoće li proračun i mjere koje ga slijede u cijelosti biti ispunjeni, ali i naglasila kako s optimizmom treba gledati, da će se neke stvari ipak promijeniti u pozitivnom smislu, te pomoći pripremi proračuna za 2013. "Mora nam postati jasno da proračun na rashodovnoj strani više ne može rasti", poručila je Zgrebec, naglasivši kako bi svi u Hrvatskoj trebali postati svjesni da se BDP više ne može dizati potrošnjom, nego proizvodnjom. S optimizmom na proračun gleda i HNS-ovac Srđan Gjurković, ističući da u prilog proračuna ide i današnja ocjena kreditne agencije Fitch koja je Hrvatskoj zadržala kreditni rejting.
