Predložene dopune predstavila je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal, rekavši kako im je svrha osigurati dodatne mehanizme zaštite prava radnika, vezano uz ostvarivanje minimalnih potraživanja u stečajnom postupku, koja bi iznosila tri minimalne plaće u Hrvatskoj. Naime, istaknula je, u stečajnom su postupku veliki, razložni vjerovnici uglavnom osigurani hipotekama, a nakon namirenja iz stečajne mase radnici ostaju zakinuti zbog nedostatka mase za isplatu njihovih potraživanja.
"Stoga je namjera da se radnike kao najnezaštićenije vjerovnike i prije pokretanja stečajnog postupka dovede u povoljniju poziciju u samom stečajnom postupku nego što su to sada, jer se minimalna potraživanja radnika u iznosu tri minimalne plaće tako uvrštavaju u troškove stečajnog postupka", poručila je zamjenica ministra.
Najveće zamjerke na predložene dopune imali su Hrvatski laburisti, u ime kojih je Zlatko Tušak ocijenio da radnici od takvog zakonskog rješenja neće imati nikakve koristi, već će i dalje morati čekati na dulju naplatu svojih potraživanja. Upozorio je kako je dosadašnja praksa pokazala da kada se otvori stečajni postupak nad tvrtkama koje su u dugotrajnim blokadama računa, radnici najčešće ostaju uskraćeni za neisplaćene plaće.
Vladu je upitao zašto, ako namjerava pomoći radnicima, nije propisala naplatu tri pripadajuće plaće, a ne samo minimalne. Tušak je ocijenio kako namjera Vlade nije zaštita interesa radnika, već države da sa sebe skine odgovornost obveze isplate tri minimalne plaće koje ima prema Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca.
"S ovim izmjenama neće se ni ubrzati pokretanje stečaja, a radnicima će i dalje ostati samo metoda šatora i prosvjeda da ostvare svoja prava", rekao je. Sličan stav je u ime HDZ-a iznijela Ana Lovrin, ocijenivši kako je stvarna namjera Vlade da izbjegne ispoštovati svoju obvezu po važećem zakonu (o osiguranju potraživanja) te da radnike uputi da se namire iz stečajne mase, i to u puno manjem iznosu nego što predviđa zakon.
Napomenula je, naime, da važeći Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca radnicima jamči isplatu zadnje tri plaće, tri naknade za bolovanje ne štetu poslodavca, naknade za godišnje odmore, plaže, ozljede na radu i drugo. Predložene dopune Stečajnog zakona u raspravi su podržali klubovi HNS-a, SDP-a i HDSSB-a.
Petar Baranović je u ime HNS-a prozvao Laburiste da bi, ako se već zalažu za radnička prava, trebali podržati Vladin prvi korak u tom smjeru što se stečajnog postupka tiče. "Čude me kolege iz Hrvatskih laburista da ovaj zakon dočekuju džonom, jer bi bilo za očekivati da stranka koja zastupa interese radnika pozdravi ovu barem minimalnu zaštitu radnika", rekao je te poručio čelnicima Laburista da se, dok su bili u HNS-u, nisu toliko javno zalagali za radnička prava.
"Svjesni smo da ovaj prijedlog neće do kraja zaštititi poziciju radnika, ali pozdravljamo taj prvi korak u nadu da će uslijediti još veća socijalna zaštita radnika od onih koje je izrodila dosadašnja 20-godišnja politička praksa, pa i onih u ovom visokom domu", rekao je Baranović.
Laburist Branko Vukšić poručio je Baranoviću kako 99 posto članova njegove stranke nije bilo u HNS-u, pa tako ni on kao jedan od idejnih začetnika stranke, a da HNS nema razloga napadati Hrvatske laburiste smatra i HDZ-ovka Anu Lovrin. "Zašto se sada u HNS-u jako čude raspravama Laburista koji stvarno žele zaštititi prava radnika, a ne da to izgleda kao zaštita, a zapravo zaštita nije", kazala je.
