Na sastanku Europskog vijeća kao promatrač će sudjelovati hrvatski premijer Zoran Milanović. Summit počinje oko 18.00 sati kada će se čelnicima zemalja članica obratiti predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Nakon toga, predsjedanje Europskim vijećem na kratko će preuzeti danska premijerka Helle Thorning-Schmidt, čija zemlja predsjedava Unijom, kako bi se izabrao predsjednik Europskog vijeća za razdoblje od 1. lipnja 2012. do 30. studenoga 2014.
Na tu dužnost ponovno će biti izabran sadašnji predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. Na sastanku Europskog vijeća bit će zaključen prvi godišnji ciklus europskog semestra, novog instrumenta nadzora i koordinacije gospodarskih i fiskalnih politika zemalja članica koji bi Komisiji trebao omogućiti da na vrijeme upozori zemlje članice na moguće krize. Zemlje članice su u okviru europskog semestra dužne svake godine u travnju dostaviti svoje proračunske planove i ekonomsku strategiju za sljedeću proračunsku godinu, koje onda Komisija ocjenjuje i predlaže preporuke.
Europski semestar započinje u siječnju kada Europska komisija objavljuje godišnji pregled gospodarskog rasta, a u ožujku taj dokument potvrđuje Europsko vijeće. Europsko vijeće će u svojim zaključcima ocijeniti provedbu preporuka koje je prije godinu dana dalo zemljama članicama te dati nove smjernice s naglaskom na reforme tržišta rada, zapošljavanje i konkurentnost. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare kako želi da se čelnici zemalja članica fokusiraju na poticanje rasta u Europskoj uniji, o čemu se sve više govori nakon sve brojnijih kritika politike štednje, koja guši mogućnost gospodarskog rasta.
"Želio bih da se Europsko vijeće sutra usmjeri na dva pitanja potrebna za rast gospodarskog potencijala u Europi: financiranje prometne, energetske i informatičko-komunikacijske infrastrukture te razvoj širokopojasnog interneta", rekao je Barroso. Barroso je izrazio očekivanje da će ovaj summit bit manje dramatičan od nekoliko prethodnih, koji su često bili kvalificirani kao povijesni i sudbonosni. "Ovo Europsko vijeće trebalo bi - nikad se ne zna, ali bi trebalo biti manje dramatično od summita u posljednje vrijeme. Siguran sam da malo manje drame nikome neće naštetiti", rekao je Barroso.
Tijekom radne večere na dnevnom redu je pitanje proširenja EU-a. Očekuje se da će čelnici odobriti kandidatski status za Srbiju. U utorak na raspravi o Srbiji na Vijeću EU-a za opće poslove pojavio se neočekivani zastoj kada je Rumunjska postavila pitanje vlaške manjine u istočnoj Srbiji. U zaključcima se navodi da su ministri "preporučili" Europskom vijeću da Srbiji dodijeli kandidatski status, ali još nije jasno hoće li se o tome raspravljati ili će odluka biti donesena bez rasprave.
Dobro obaviješteni diplomatski izvori smatraju da se ovaj potez Bukurešta može tumačiti kao pokušaj da se njime iznudi ulazak Rumunjske u Schengenski prostor, čemu se protivi Nizozemska, unatoč ocjeni Europske komisije da Bugarska i Rumunjska ispunjavaju sve uvjete za ulazak u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola. Tu tezu potvrđuje i činjenica da je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy uvrstio pitanje proširenja schengenskog prostora na dnevni red tijekom radne večeri.
Čelnici 25 zemalja članica u petak će, drugi dan summita potpisati ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, koji je namijenjen jačanju fiskalne discipline kako bi se ubuduće izbjegle dužničke krize u pojedinim zemljama eurozone. Samo su Velika Britanija i Češka odlučile da neće potpisati novi fiskalni pakt. Ranije je bilo planirano da se u petak održi zasebni summit čelnika 17 zemalja članica eurozone na kojem bi se raspravljalo o jačanju kreditnih sposobnosti Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog fonda za spašavanje članica eurozone koje upadnu u krizu.
Međutim, to je otkazano nakon što je Njemačka ponovila da za sada nema potrebe za povećavanjem sredstava. Taj summit bi se prema više izvora trebao održati tijekom ožujka i Njemačke je sve više izolirana po tom pitanju. Povećanju sredstava kojima bi raspolagao ESM još uvijek se protivi Njemačka, iako ima naznaka da Berlin počinje popuštati u svojim stajalištima. ESM bi trebao postati operativan u srpnju ove godine, a na raspolaganju bi trebao imati 500 milijarda eura. Većina u EU-u zauzima se da se taj iznos poveća pripajanjem privremenog kriznog fonda (EFSF), koji će prestati s radom sljedeće godine i koji ima na raspolaganju još 250 milijarda eura.
