U četvrtak istječe mjesec dana od kako je Hrvatska obavijestila Europsku komisiju da je u peteročlani arbitražni sud za rješenje graničnog prijepora sa Slovenijom kao svog nacionalnog arbitra imenovala stručnjaka za međunarodno pravo Budislava Vukasa. Prije toga, Slovenija je kao svog nacionalnog arbitra u isti sud imenovala stručnjaka za međunarodno pravo Jerneja Sekoleca.
Prema više puta iznošenom tumačenju slovenske strane, Slovenija je u jednomjesečnom roku mogla zatražiti izuzeće Vukasa, ali se na to prema dostupnim podatcima nije odlučila. Prijedlog slovenskoj vladi da zatraži izuzeće hrvatskog arbitra, s tvrdnjom da je Vukas ranijih godina davao očitovanja o slovensko-hrvatskom sporu, zbog čega bi navodno mogla biti upitna njegova objektivnost odnosno neutralnost kao člana arbitražnog suda, više je puta iznio slovenski pravni stručnjak Marko Pavliha.
Hina u četvrtak u slovenskome ministarstvu vanjskih poslova nije uspjela dobiti odgovor na više pitanja u svezi s arbitražnim postupkom, pa ni o tome jesu li prijedlozi za Vukasovo izuzeće i službeno definitivno odbačeni. Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je prije deset dana da nije sklon Pavlihinu prijedlogu i da zahtjev za izuzeće ne bi pomogao Sloveniji u sporu. Slovenija bi se, rekao je tada Erjavec, trebala što bolje pripremiti za izradu podneska kojim će arbitražnom sudu iznijeti svoje argumente u sporu i definirati predmet.
Prilikom prvog neformalnog susreta s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, početkom tjedna u Bruxellesu, Erjavec je izjavio da je hrvatskoj kolegici rekao kako Slovenija neće tražiti Vukasovo izuzeće. Najavio je da će s hrvatskom stranom o svim otvorenim pitanjima razgovarati na sastanku u Zagrebu 19. ožujka, na koji ga je pozvala hrvatska kolegica.
U izjavi za slovenske medije nakon sastanka u Bruxellesu Erjavec je rekao da će se zauzimati za rješenje svih otvorenih pitanja s Hrvatskom, te da je potrebno sačuvati prijateljske odnose "bez incidenata i napetosti". Hina u četvrtak u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova nije uspjela saznati detalje o planiranom sastanku u Zagrebu niti eventualne razlike između dviju strana vezane uz detaljnije određivanja predmeta graničnog spora, što je slijedeća faza u aktivnostima arbitražnog suda.
Iako arbitražnim sporazumom treba odrediti i granicu na kopnu na mjestima koja se eventualno odrede kao sporna, bit dugogodišnjeg graničnog prijepora je u pitanju razgraničenja na moru, odnosno u Savudrijskoj vali, te pitanje izlaza Slovenije na otvoreno more. Dugogodišnje stajalište Ljubljane jest da je Slovenija "de facto" izvršavala suverenu vlast u većem dijelu Savudrijske vale i za vrijeme SFRJ, kad granice na moru između republika nisu bile ucrtane, te da je tada imala i slobodan pristup otvorenom moru, zbog čega smatra da joj to pravo i sada pripada.
