Samo suzdržani glas Ruže Tomašić iz HSP-a 1881. odudarao je od potpunog suglasja vladajućih i oporbenih zastupnika koji su ocijenili da je ugovor plod nacionalnog konsenzusa oko europskog puta Hrvatske koji, rekli su, treba nastaviti i nakon ulaska Hrvatske u Uniju 1. srpnja 2013.
Na zajedničkoj sjednici dvaju odbora, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić govorila je o sadržaju i značenju međudržavnog sporazuma kojim se utvrđuju uvjeti pristupanja Uniji i koji je potpisan 9. prosinca prošle godine u Bruxellesu.
Po njezinim riječima, iako je ugovor prije Hrvatske ratificiralo pet od 27 članica Unije, uvjeti za potvrdu u Hrvatskom saboru stekli su se tek nakon što je Ustavni sud utvrdio da je referendum, na kojem je ulazak u EU poduprlo 66,27 posto hrvatskih birača koji su izašli na referendum, proveden u skladu s Ustavom i zakonom.
Nakon rasprave, u kojoj su ratifikaciju poduprli i vladajući i oporbeni članovi odbora, izvjesno je da će ratifikacija "glatko" proći na plenarnoj sjednici Sabora u petak, za što je potrebna dvotrećinska većina zastupnika.
Pusić je podsjetila da je dio ugovora i financijski paket za Hrvatsku, po kojem joj je u 2013. na raspolaganju ukupno 800 milijuna i 164 tisuće eura, većinom iz kohezijskih i strukturnih fondova, a u proračun Unije Zagreb je dužan uplatiti 267,7 milijuna eura.
"Kolika će biti neto dobit ovisit će o našoj sposobnosti kandidiranja projekata i korištenja fondova", istaknula je šefica hrvatske diplomacije. Kao posebno važne dijelove ugovora Pusić je izdvojila monitoring za poglavlja 8 Tržišno natjecanje, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Pravda, sloboda i sigurnost.
Prvi krug monitoringa prema odredbama ugovora i peti ukupno pokrenut je 18. siječnja, ispunjene su tzv. monitoring tablice za sva 33 nadzirana poglavlja, a ocjenu napretka Hrvatske Europska komisija dat će krajem travnja, rekla je Pusić.
Istaknula je da će se do kraja ožujka znati sudbina hrvatskih brodogradilišta, odnosno hoće li biti prihvaćene ponude investitora ili će "škverovi" završiti u stečaju. "U oba slučaja postoji plan kako će se djelovati. U ovome trenutku postoji velika vjerojatnost da će to s investitorima uspjeti", naglasila je Pusić.
Po njezinim riječima, iako se na Hrvatsku neće odmah odnositi, u sklopu ratifikacije ugovora o pristupanju usvojit će se i Stabilizacijski pakt za eurozonu, odnosno europski stabilizacijski mehanizam koji su prihvatile sve čanice Unije osim Velike Britanije i Češke.
Pusić je pozvala zastupnike svih političkih opcija da doprinesu u ratifikaciji ugovora u parlamentima preostalih članica Unije, osobito u onima gdje zakonodavna tijela pritom imaju odlučujuću ulogu, kao što je to slučaj u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj ili Danskoj, kao i kroz kontakte s najbrojnijim stranačkim skupinama u Europskom parlamentu pučanima i socijaldemokratima.
Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković (HDZ) pozvao je da se u raspravi o ugovoru u petak "zadrži duh koji je vladao tijekom cijelog pristupnog procesa", a njegov stranački kolega Davor Štir "da nekim potezima ne otvaramo nove fronte koje bi mogle narušiti taj konsenzus".
Pusić je članove odbora upoznala i sa smjernicama hrvatske vanjske politike koja, rekla je, nakon okončanja pristupnih pregovora i pristupanja Uniji postaje raznolikija i dobiva nove mogućnosti kroz mehanizme zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike.
Vanjskpolitičko djelovanje službenog Zagreba oslanjat će se na sedam stupova: pozicioniranje Hrvatske u tijelima EU-a, pozicioniranje u regiji, položaj u NATO-u i suradnja sa SAD-om, izvaneuropska bilateralna suradnja, korištenje multilateralnih organizacija, migracije i posebni projekti. O tim će smjernicama šefica hrvatske diplomacije sutra govoriti hrvatskim veleposlanicima na veleposlaničkoj konferenciji u Zagrebu.
