Istraživanje javnog mnijenja pod naslovom "Hrvatska i EU" provedeno je na zahtjev Opće uprave za proširenje Europske komisije od 28. do 30. studenoga 2011. na uzroku od 1.019 osoba starijih od 15 godina. Ono je provedeno nakon završetka pregovora, ali prije parlamentarnih izbora 4. prosinca, potpisivanja Ugovora o pristupanju 9. prosinca i prije referenduma održanog 22. siječnja.
Cilj je bio dobiti uvid u stajališta građana Hrvatske kada se radi o odnosima njihove zemlje i Europske unije. "Rezultati ovog istraživanja trebali bi pomoći i usmjeriti komunikacijske napore tijekom posljednjeg razdoblja prije pristupanja Hrvatske EU 1. srpnja 2013.", kaže se u priopćenju EK. Zemlja koju građani Hrvatske doživljavaju sebi najbližom je Njemačka (njih 35 posto), potom Slovenija (27 posto) i Austrija (26 posto).
Istovremeno, potpora građana članstvu susjednih zemalja u EU vrlo je niska. Nešto malo više od polovice (njih 51 posto) zalaže se za članstvo BiH u EU, dok su sve druge zemlje kandidati ili potencijalni kandidati dobili potporu nižu od 50 posto. Istraživanje je također pokazalo da gotovo 60 posto Hrvata vjeruje da je budućnost zemlje u EU, a 22 posto ih se snažno protivi toj tvrdnji.
Potpora raste s dobi. Pripadnici dobne skupine od 55 nadalje najžešći su pristaše i EU-a i eura. Generalno, mlađa generacija skeptičnija je oko članstva. Više od 40 posto građana očekuje osobnu korist od članstva, dok ih 18 posto misli da će ono njima osobno biti kontraproduktivno. Veliki dio, njih 39 posto, smatra da članstvo zemlje u EU neće donijeti ni koristi ni štete njima osobno.
Dok se dvije trećine ispitanika slaže da će članstvo biti pozitivno za hrvatsko gospodarstvo, nešto manje od polovice smatra da će pozitivno biti i uvođenje eura. Osamdeset i jedan posto Hrvata misli da će se ulaskom u EU podići cijene. Više od tri četvrtine ispitanika misli da će članstvo donijeti više stranih investicija i ojačati turizam u Hrvatskoj, dok gotovo tri četvrtine drži da će se poboljšati gospodarsko stanje.
Bez obzira jesu li pristaše ulaska Hrvatske u EU ili su protiv, osamdeset posto ispitanika vjeruje u pozitivne učinke Schengena. Istraživanje je pokazalo da Hrvati vole živjeti u svojoj zemlji (89 posto) i imaju povjerenja u njezinu budućnost (78 posto). Skoro pristupanje EU-u očito utječe na stajališta građana o budućnosti zemlje jer njih 82 posto koji vjeruju da bi Hrvatska trebala biti u EU također vidi budućnost Hrvatske u pozitivnom svjetlu.
Građani Hrvatske smatraju Europsku uniju čimbenikom stabilnosti u Europi. O Uniji su uglavnom dobro informirani, ali im nedostaju informacije o financijskoj pomoći prije i nakon ulaska u EU. Žene su prosječno gledano lošije informirane o EU od muškaraca. Dvije trećine Hrvata putovalo je izvan Hrvatske nekoliko puta u posljednjih pet godina.
Oni koji putuju prije svega posjećuju susjedne zemlje, a oni koji se ne odlučuju na putovanja za to prije svega navode financijske razloge. Hrvati više vjeruju stranim medijima nego domaćim. Ukupno, televizija je najvažniji izvor informacija u Hrvatskoj. Mladi se ipak više oslanjaju na internet nego na televiziju.
