Ministrima financija 17 članica eurozone, koji su se sastali u ponedjeljak popodne, u utorak će se pridružiti i njihovi kolege iz ostalih zemalja članica na sastanku Vijeća za gospodarstvo i financije. Na tom sastanku, na kojem će jedna od tema biti porez na financijske transakcije, kao promatrač će sudjelovati i hrvatski ministar financija Slavko Linić.
Ministri financija devet zemalja članica - Njemačke, Francuske, Austrije, Belgije, Finske, Grčke, Španjolske, Portugala i Italije prije mjesec dana su uputili pismo danskom predsjedništvu u kojem su zatražili da se posao oko analiziranja mogućnosti za uvođenja toga poreza dovrši do sredine godine.
"Čvrsto vjerujemo da je taj porez potrebno uvesti na europskoj razini kao ključni instrument kako bi se osigurao pošteni doprinos financijskog sektora u naporima za svladavanje financijske krize i kako bi se bolje uredila europska financijska tržišta", naveli su ministri u tom pismu.
Prema procjenama Europske komisije, porezom na financijske transakcije moglo se ubrati oko 60 milijardi eura godišnje, međutim, nekoliko zemalja članica, u prvom redu Velika Britanija i Švedska, protive se tome porezu iz straha od bijega kapitala. Komisija je predložila da se trgovina dionicama oporezuje po stopi od 0,1 posto, a financijske izvedenice po stopi od 0,01 posto.
Prema njemačkim izvorima, Schaeuble je zatražio od svojih suradnika da izrade vlastiti prijedlog za oporezivanje financijskih transakcija, koji treba biti jednostavniji i praktičniji od prijedloga Komisije. Schaeuble želi da se oporezuju sve financijske transakcije, uključujući dionice, državne obveznice, trgovinu valutama i svim vrstama financijskih izvedenica.
Njemačka oporbena Socijaldemokratska stranka (SPD) razmatra ideju da svoju potporu za ugovor o financijskoj disciplini veže uz uvođenje poreza na financijske transakcije. Njemački parlament bi 25. ožujka trebao glasovati o Ugovoru o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju u gospodarskoj i monetarnoj uniji, koji su čelnici 25 zemalja članica potpisali 30. siječnja ove godine.
U fiskalnom paktu zemlje potpisnice su se obvezale da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje potpisnice trebaju ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu.
U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne. Za ratifikaciju toga ugovora potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu i stoga će potpora SPD-a biti nužna.
