Savjetovanje je okupilo župane i gradonačelnike, a uz ministra Jovanovića uvodničar je bio i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić koji je podsjetio na uspješnu provedbu JPP-a projekta u Varaždinskoj županiji bez obzira na to što je, kako je rekao, bivša državna administracija učinila sve da spriječi njegovu provedbu.
Ministar Jovanović istaknuo je da MZOS namjerava u naredna dva mjeseca konačno, i to nakon što je prošlo 20 godina, donijeti Pravilnik o normativima prostora i opreme i osnovnim i srednjim školama i time do kraja urediti to područje sustava obrazovanja. Uz napomenu da u Hrvatskoj postoji 2900 građevina osnovnih i 700 građevina srednjih škola s oko 20 tisuća učionica i praktikuma u osnovnim školama i njih gotovo devet tisuća u srednjim školama, istaknuo je da pokazatelji komunalne opremljenosti često nisu zadovoljavajući, a najveći broj škola građen je u razdoblju od 1951. do 1990. godine.
Zato su županije, grad Zagreb i 33 veća grada prijavili 338 projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih i srednjih škola po modelu JPP-a za koje potencijalni investicijski okvir iznosi nešto više od 6,2 milijarde kuna, Od toga se 285 projekta odnosi na izgradnju iz temelja, dogradnju i opremanje škola, za 65 projekata zatražena je rekonstrukcija i opremanje, a za četiri škole samo opremanje.
Prvi potpredsjednik vlade istaknuo je da model JPP-a omogućava da se projekti od dugoročne važnosti počnu ostvarivati bez obzira što u državnoj blagajni te blagajnama županija i gradova sada nema toliko novca. Ipak, najavio je Čačić, ti projekti mogu 'krenuti' već sutra jer je za njih osigurana trećina potrebnoga novca, odnosno oko dvije milijarde kuna. Rekavši je da bi javno-privatno partnerstvo bilo utvrđeno za razdoblje od 30 godina.
Izvijestio je da je već razgovarao s potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB) koja bi u projektu sudjelovala u pedeset postotnom udjelu s godišnjom kamatom od 3,5 posto, a druga polovica osigurala bi se iz fondova ili zaduženjem kod komercijalnih banaka s godišnjom kamatom koja ne bi bila veća od pet posto.
Gradnju i rekonstrukciju financirali bi privatni partneri, a država, županije i gradovi bi, nakon što projekt bude završen, u razdoblju od 30 godina podmirivali račune u omjeru 55 posto država, 35 posto županije i deset posto i to iz novca osiguranoga na gore opisani način.
Taj model, rekao je Čačić, nismo mi izmislili on je uspješan u Velikoj Britaniji gdje ga je pokrenula premijerka Margaret Thatcher, kao i u Mađarskoj, i to u vrijeme najveće krize. Profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku Saša Marenjak govorio je o javno-privatnom partnerstvu kao obliku ulaganja privatnoga kapitala u stvaranje javnoga dobra.
