Zakon je usklađen s Okvirnom direktivom EU o otpadu, a ministrica je na konferenciji za novinare u Ministarstvu kazala kako će se pravilnicima, koji će biti doneseni uz zakon, regulirati elementi naplate sustava odvoza otpada, a naputcima će se regulirati na koji će način sustav, sa što je moguće manje financijskog opterećenja, realizirati jedinice lokalne samouprave. Dodala je da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financijski pomagati implementaciju sustava, u prvoj fazi nabavom i financiranjem sortirnica otpada i kompostana te postrojenja za građevinski otpad.
"Uvođenje viših standarda zaštite okoliša u gospodarenje otpadom zasigurno će značiti povećanje troškova i odvoza otpada. Međutim, mi upravo stoga idemo s mjerama naplate odvoza otpada prema volumenu, odnosno prema količini. Želimo motivirali građane da izdvajaju što je moguće više korisnog otpada, koji je izuzetno vrijedna sirovina i ima konkretnu cijenu na tržištu. Tako bi se dio troškova, koje će jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća gubiti jer će se smanjivati količina otpada koju će odvoziti, nadoknađivao kroz prodaju otpada kao sirovine", rekla je Holy.
Najavila je da će Ministarstvo na jesen krenuti s kampanjom kako bi građane upoznali s obavezom primarne selekcije. U kampanji će se naglašavati kako je to prilika za novi razvoj Hrvatske jer će se primarnom selekcijom otpada stvarati korisna sirovina, a to, istaknula je, otvara mogućnost za nove industrije obrade otpada, odnosno nova radna mjesta. Pomoćnik ministrice Davor Škrlec istaknuo je kako građani kroz novi sustav "trebaju spoznati da će njihovi računi za odvoz otpada biti manji zbog toga što će se plaćati po volumenu". "Što se više razdvaja koristan otpad, to će manji biti volumen, odnosno masa, koju će morati stavljati u vrećice ili kante", rekao je.
Holy je kazala i da prijedlog zakona donosi obavezu da se u Hrvatskoj do 2013. selektivno odvaja i obrađuje barem 25 posto biootpada, a do 2018. godine, dodala je, potrebno je sanirati sve deponije otpada i uvesti integrirani sustav upravljanja odnosno gospodarenja otpadom. Prijedlog zakona određuje da se građevine za gospodarenje otpadom mogu graditi isključivo u gospodarskim i komunalnim zonama. Jedna od novina je i napuštanje koncesijskog modela sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada, pri čemu se uvodi jasna obveza proizvođaču proizvoda od kojeg potječu posebne kategorije otpada da na vlastiti trošak, sukladno načelu "onečišćivač plaća", osigura i organizira odvojeno sakupljanje i obradu otpada.
Prijedlog zakona od ponedjeljka se nalazi na internetskim stranicama Ministarstva i u tijeku je javna rasprava, a ministrica Holy najavila je da će uskoro u javnu raspravu ići i prijedlog izmjene Strategije gospodarenja otpadom kako bi ih u lipnju "u paketu" mogao raspraviti Hrvatski sabor. Strategija gospodarenja otpadom sadržavat će i pripadajuće karte gospodarenja otpadom s definiranim lokacijama centara za gospodarenje otpadom i druge otpadne infrastrukture. Prema prijedlogu strategije, u Hrvatskoj bi bilo 11 centara te spalionica komunalnog otpada u Zagrebu i jedna spalionica opasnog otpada čija je lokacija, kazala je Holy, preliminarno zabilježena.
Napomenula je da Hrvatsku, ako ne ispuni zadane ciljeve koji su ispregovarani s Europskom unijom, čekaju "financijski penali". Za ilustraciju je navela primjer Italije koja je "u jednom trenutku plaćala za jedno nesanirano odlagalište milijun eura na dan, odnosno 365 milijuna eura na godinu". "Ja ne želim biti ministrica koja će uzrokovati bankrot države zbog neispunjavanja ciljeva prema Europskoj uniji u smislu gospodarenja otpadom", poručila je Holy. Potvrdila je da će za primjenu novog zakona o otpadu Hrvatska imati na raspolaganju sredstva iz strukturnih fondova EU-a. Radi se, rekla je, o dosta izdašnim sredstvima i već sada se pripremaju projekti za njihovo povlačenje.
