"To je bio znak snage usred krize, znak vitalnosti i vizije. Želimo da to bude pokretačka snaga za širenje na ostatak regije što Hrvatska podupire", rekao je Josipović na konferenciji o globalnoj sigurnosti GLOBSEC. Domaćinu konferencije, slovačkom predsjedniku Ivanu Gašparoviču zahvalio je što je njegova zemlja prva članica EU-a koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor.
"I od drugih članica očekujemo da to učine što prije", rekao je Josipović govoreći o ratifikaciji koju je dosad obavilo šest od 27 članica Unije. Predsjednici Hrvatske Josipović, Slovačke Gašparovič i Slovenije Danilo Tuerk, glavni sudionici konferencije, zauzeli su se za jačanje suradnje svojih zemalja, država sličnog povijesnog iskustva i snage, bivših komunističkih republika koje su kao neovisne države postale članice europskih i euroatlanskih integracija.
Sva trojica visokih dužnosnika smatraju da se udruženim kapacitetima, međusobnom potporom u zajedničkim integracijama, formuliranjem zajedničkih interesa može ojačati glas srednje Europe u europskim i transatlanskim savezima. "Očito je da slično povijesno iskustvo, kapaciteti, komplementarna gospodarstva i slični izazovi govore u prilog da snažnije surađujemo, efikasnije ostvarujemo naše interese u EU i NATO-u", rekao je Josipović.
"S druge strane, naša specifična iskustva, posebno u tranziciji i regiji, možemo ponuditi zemljama u regiji koje žele ući u EU", rekao je Josipović ističući da je hrvatski nacionalni interes širenje EU-a I NATO-a "bez dugih pauza". I Tuerk smatra da širenje europskih i transatlanskih integracija jača sigurnost istočne Europe i da je snažan pokretač reformi u zemljama pristupnicama.
"Hrvatska će uskoro postati članica EU-a, što će dati snažan impuls konceptu daljenjeg širenja. Slovačka, Hrvatska i Slovenija mogu učiniti puno, individualno i kolektivno, da osnaže proširenje EU-a I NATO-a", istaknuo je Tuerk. Gašparoviča posebno veseli što su sudionici konferencije o sigurnosti predsjednici Slovenije i Hrvatske koji "najbolje znaju o čemu je riječ, jer živo pamte strah za sigurnosti svojih obitelji i građana".
On je istaknuo da NATO ne rješava sva pitanja svjetske sigurnosti, osobito one suvremene poput terorizma i cyber kriminala, te pozvao na raspravu o smanjenju vojnih ambicija Saveza na predstojećem summitu u Chicagu. "U okviru EU-a i NATO-a potrebno se više usredotočiti na ozdravljenje javnih financija, projekte inteligentne obrane, na svrhovito ulaganje u nove tehnologije i inovacije", rekao je slovački predsjednik.
I Josipović je podsjetio na koncept "pametne obrane" (smart defence) koju promovira NATO u svom novom strateškom konceptu, a koji znači udruživanje obrambenih potencijala savezničkih zemalja, osobito u vrijeme kriznog smanjenja vojnih proračuna. Hrvatski predsjednik također smatra da sigurnost danas ne počiva isključivo na vojnoj sposobnosti, nego na vladavini prava, financijskoj disciplini, brizi za okoliš i na sigurnosti svakog pojedinca.
GLOBSEC, tradicionalni međunarodni skupu o globalnim sigurnosnim i političkim pitanjima, okupio je političku, diplomatsku i znanstvenu elitu koja dva dana raspravlja o euroatlanskoj budućnosti jugoistočne Europe i Ukrajine, krizi eurozone, razvoju događaja na Bliskom istoku i južnom Mediteranu nakon Arapskog proljeća.
Uz trojicu predsjednika, na skupu sudjeluju ministri vanjskih poslova i obrane nekoliko europskih zemalja, stručnjaci s područja vanjske politike i utjecajni diplomati s obje strane Atlantika. To je posljednji veliki međunarodni skup uoči summita NATO-a u Chicagu u svibnju, pa je GLOBSEC bio prilika i da se otvore ključna pitanja koja će dominirati sastankom na vrhu Sjevernoatlanskog saveza.
