Takvo je stajalište na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a iznijela zamjenica hrvatskog ministra poljoprivrede Snježana Španjol koja je na sastanku u četvrtak i petak u Luxembourgu sudjelovala kao promatrač. "Teško da to u ovom trenutku možemo podržati jer je dio farmi i tvrtki jako puno investirao u prilagodbu standardima EU-a i stoga su financijski optrećeni dugoročnim kreditima", rekla je za Hinu Španjol, dodajući da to pokazuju prve analize u odnosu na prijedlog Europske komisije za reformu Zajedničke poljoprivredne politike za sljedeće višegodišnje proračunsko razdobolje 2014-2020.
Europska komisija je predložila da se u predstojećem razdoblju postave gornje granice poticaja koje poljoprivrednici mogu dobiti u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Od 150.000 eura poticaja pa na dalje, poticaji bi se postupno smanjivali, a gornja granica bila bi 300.000 eura godišnje. Ministri poljoprivrede i ribarstva na dvodnevnom sastanku u Luxembourgu razgovarali su, u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike, o prijedlozima promjena vezanim uz izravna plaćanja, o definiciji poljoprivredne djelatnosti i aktivnog farmera i potrebi da se jasnije definiraju ti pojmovi te o "plafoniranju" poticaja. Što se tiče ribarstva, razgovaralo se o regionalizaciji ribarske politike EU-a, to jest da se različito tretira ribarstvo na Mediteranu i na Baltiku, jer su specifični po načinu lova, ribolovnim alatima, ribljim vrstama itd. Hrvatska podržava taj prijedlog.
