"U obostranom je interesu da stvari funkcioniraju i da obje kompanije stvaraju profit i plaćaju porez. To je zajednički interes", rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare koja je kasnila gotovo sat vremena budući da su se njegovi razgovori s Orbanom produljili na gotovo dva sata.
"Ovo je stvar koja se možda tiče hrvatskog pravosuđa, ali ni bivša ni sadašnja mađarska vlada s procesom preuzimanja INA-e od strane MOL-a nemaju ništa jer u trenucima kada su ugovori sklapani, Mađarska nije bila u vlasništvu MOL-a", rekao je Milanović. Dodao je da ni ova hrvatska vlada "s tim nema ništa".
Milanović, koji boravi u jednodnevnom službenom posjetu Mađarskoj kazao je kako je tema INA-e i MOL-a nezaobilazna kada su u pitanju razgovori hrvatske i mađarske strane, ali je naglasio da to nisu pitanja o kojima formalno-pravno vlade mogu odlučivati. Dva najveća dioničara INA-e su hrvatska vlada koja u njoj ima 44,84 posto dionica i MOL, koji ima 47,26 posto. Mađarska država vlasnica je četvrtine dionica MOL-a.
Orban je naglasio kako se to pitanje treba rješavati tamo gdje se može, dodajući da Mađarska ima najbolju namjeru, da je spremna surađivati, ali da ima male mogućnosti utjecaja. Budući da su obojica premijera naglasila tradicionalne prijateljske odnose dviju država, Milanović je posebno istaknuo kako neće dopustiti odnosno da će učiniti sve što je u njegovoj moći da problemi oko INA-e i MOL-a ne utječu negativno na odnose Hrvatske i Mađarske.
Na pitanje je li se razgovaralo i o imenovanju dvojice ministara Slavka Linića i Radimira Čačića u Nadzorni odbor INA-e, Milanović je kazao da se o tome nije razgovaralo, jer je to "interna politička stvar Hrvatske". Za Europsku komisiju ta imenovanja bila su predmet zabrinutosti u izvješću o monitoringu iz travnja, ali bruxelleski predstavnici nisu a priori odbacili tu mogućnost i uskoro bi o tome trebale početi konzultacije.
Milanović je ranije kazao da Hrvatska neće odustati od tih imenovanja. Šef mađarske vlade rekao je da je jedan od glavnih ciljeva sastanka bio povećati razinu energetske sigurnosti dviju zemalja. "Iz tog razloga razmotrili smo energetsku suradnju i perspektive"; rekao je Orban. Dodao je da je Mađarska "privržena sudjelovanju u svim investicijama koje povećavaju energetsku sigurnost u regiji".
Milanović je istaknuo kako su Hrvatska i Mađarska dvije male zemlje koje se u današnjoj EU moraju specijalizirati i moraju prepoznati svoje interese, a to su, kako je rekao, riječki koridor, riječka luka i ukapljeni plin.
Nakon sastanka s mađarskim premijerom, Milanović se uputio na razgovore s Laszlom Koeverom, predsjednikom parlamenta i privremenim vršiteljem dužnosti predsjednika Mađarske, a zatim će se susresti i s predstavnicima hrvatske manjine - predsjednicima hrvatske državne samouprave i Saveza Hrvata u Mađarskoj.
