„Naglasio sam potrebu da se splitske gradske i županijske strukture angažiraju na uklanjanju prepreka za strane investicije jer će se po ulasku Hrvatske u EU moći koristiti mnogo veća sredstva iz EU fondova nego što je to bio slučaj u predpristupnom razdoblju“, istaknuo je Vandoren. Grčić je naglasio kako će umjesto sadašnjih oko 140 milijuna eura koliko Hrvatska godišnje rabi iz europskih fondova, veće 2014. godine Hrvatska „na raspolaganju imati jednu milijardu i 80 milijuna eura bespovratnog i besplatnog novca iz EU fondova“.
Po Grčićevim riječima ta će se sredstva moći rabiti za financiranje komunalne i socijalne infrastrukture, velikih transportnih pravaca odnosno obnovu željeznice te malog poduzetništva i poljoprivrede. „Ključno je pitanje kako se kadrovski ekipirati za rabljenje tih sredstava iz EU fondova, te kako osigurati novac za sufinanciranje tih projekata iz državnog proračuna i lokalnih proračuna“, istaknuo je Grčić. Pri tomu je posebice upozorio na problem jedinica lokalne samouprave za sufinanciranje EU-projekata.
„Idućeg tjedna ćemo predstaviti s HABOR-om (Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak) program za sufinanciranje EU projekata, a po prvi puta ćemo prezentirati i kvotu od 45 milijuna kuna unutar moga ministarstva za ovogodišnje sufinanciranje EU-projekata u najsiromašnijim jedinicama lokalne samouprave kojima je potrebna pomoć“, najavio je Grčić. Osvrćući se na sastanak s gradskim čelnicima Splita Grčić je istaknuo kako je bilo riječi da se nakon obnove zapadne obale Rive pristupi i preuređenju istočne obale te da se gradska luka proširi dodatnim vezovima za kruzere.
„Obnova istočne obale i dodatni vezovi za kruzere u splitskoj gradskoj luci mogli bi se financirati povoljnim kreditima međunarodnih financijskih institucija“, kazao je Grčić. On je kazao kako je na sastanku spomenuta i mogućnost da se nastavi projekt izgradnje Spaladium arene po ranijim zamislima da to bude sportsko-poslovno središte Splita. Također je rekao kako je Vlada spremna „pokriti“ 55 posto ukupnih troškova za izgradnju osnovne škole na Žnjanu i obnovu škole na splitskim Pujankama.
Po Grčićevim riječima nužna je svakodnevna komunikacija između hrvatske Vlade i splitskih gradskih i županijskih tijela radi ubrzanih priprema za korištenje fondova EU-a po ulasku Hrvatske u EU nakon 1. srpnja 2014. godine. „Posebnu šansu za financiranje iz fondova EU-a na splitskom području imaju projekti za rješavanje zbrinjavanja otpada, odnosno odlagališta Karepovac, te nadogradnja postojećeg eko-kaštelanskog zaljeva“, kazao je Grčić.
„Razgovarali smo i o mogućnosti nikad nerealizirane zone (gospodarske) Dračevac, posebno u smislu povezivanja splitskoga Sveučilišta s tom zonom“, rekao je Grćić nakon sastanka sa splitskim gradskim čelnicima. Na upit u vezi splitske tvrtke Monter, čiji su radnici danas prosvjedovali ispred prostorija Državnog odvjetništva zbog nerješavanja poteškoća u poduzeću, Grčić je kazao kako je taj slučaj „u domeni pravosuđa“, te da trenutačno o tomu ne može ništa više reći.
Na sastanku sa splitskim čelnicima u prostorijama Gradskog poglavarstva, koji je trajao sat i pol duže od protokolarnih najava, nazočili su i veleposlanica Italije u Hrvatskoj Emanuela D'Alessandro te danski veleposlanik u Hrvatskoj Eric bo Weble.
