Kazala je to na predstavljanju tog izvješća načelnica Odjela za zaštitu prava na pristup informacijama pri spomenutoj Agenciji Dubravka Bevandić dodavši da Agencija to izvješće podnosi Hrvatskom saboru, a temeljem izvješća koja im dostavljaju tijela lokalne vlasti što im je zakonska obveza. Iako je taj Zakon, donesen 2003., prošle godine doživio izmjene morat će, kako je kazala, u izmjene i ove godine, vjerojatno u trećem kvartalu i to zbog potrebe definiranja prekršajnih odredbi za one koji ne uvažavaju zakon, kao i zbog definiranja tko su tijela javne vlasti.
Izvješće za 2011. koristilo je stari popis tih tijela, po kojemu ih je više od pet tisuća i od kojih je 49 posto ili njih 2.655 dostavilo izvješća o provedbi zakona na pristup informacijama. Među tijelima najbolje su se tom odazvali uredi državne uprave, kojih je 95 posto dostavilo izvješća, a slijedi 91 posto gradova, 90 posto županija te po više od 80 posto ministarstava, županijskih sudova i državnih agencija. Najmanje su izvješća dostavljala trgovačka društva u državnom vlasništvu, tek 47 posto, te visoka učilišta 51 posto i zdravstvene ustanove 55 posto. Sva su tijela ukupno prošle godine zaprimila 51.930 zahtjeva za pristup informacijama, što je za oko 30 tisuća više nego u prvoj godini primjene tog zakona 2004. Ukupno je odbijeno nešto više od 800 tih zahtjeva jer su se njima tražili osobne i klasificirane informacije te zbog drugih zakonskih razloga.
Gotovo 500 zahtjeva je bilo za dopunu ili ispravak informacija, a 209 bilo je žalbi, i to najčešće, 65 posto, zbog šutnje uprava o zapisnicima sa sjednica, izvješća o radu, odlukama i drugom. Najviše žalbi, kao i općenito zahtjeva za pristup informacijama tijelima javne vlasti podnosili su građani, pa udruge i trgovačka društva, što u Agenciji smatraju pozitivnim jer potiču svjesnost društva o tom pravu. Od 2.655 tijela koja su dostavila izvješće njih 67 posto ili 1.778 dostavilo je Agenciji podatke o redovitom objavljivanju informacija, među kojima su najčešće o sklopljenim ugovorima za javnu nabavu te nacrte zakonskih i podzakonskih akata. Iako se primjećuje porast svijesti i odaziva tijela javne vlasti na to izvještavanje, u Agenciji, kako je kazala i Bevandić i ravnatelj Agencije Dubravko Bilić, nisu zadovoljni s dobivenim rezultatima te poručuju da tijelima javne vlasti, ali i građanima treba više edukacije, otvorenosti i dostupnosti, posebno trgovačkim društvima.
Kazali su i da po Zakonu o pravu na pristup informacijama ugovore o javno-privatnom partnerstvu obvezno treba objavljivati, a ne da se klasificiraju poslovnom tajnom, isto kao i izvješća o radu. Bilić je napomenuo i da će zbog tog posla morati još ove godine zaposliti pet novih ljudi u Agenciji, jer svakako treba više poraditi na sistematiziranju podataka te na edukaciji službenika i građana.
