Naša intencija je da ono što imamo već sad uvezujemo, a ono što nemamo da napravimo do kraja godine i da uvežemo s poreznom upravom kako bi mogli imati potpuni uvid tko i što radi u našoj zemlji i koja prava koristi, rekla je Milanka Opačić. Ocijenila je da bi se uvođenjem registra do kraja mandata moglo uštedjeti oko milijardu eura a istodobno bi pomoglo građanima da više ne moraju "hodati s papirima od šaltera do šaltera i bespotrebno trošiti vrijeme za to".
Na upit koji bi registri primarno mogli zaživjeti, odgovorila je da su se u njenom resoru registri "počeli raditi pješke" te da bi do kraja šestog mjeseca mogli imati registar posvajatelja. Naglasila je da će nakon integriranja informatičke aplikacije u sve centre za socijalnu skrb postojati i registar udomitelja, registar djece smještene kod udomitelja i centre za socijalnu skrb te registar posvajatelja.
Ministrica Opačić na okruglom stolu je naglasila da je organizirano Povjerenstvo Vlade za koordinaciju informatizacije javnog sektora u kojem se nalaze sva tri potpredsjednika Vlade i osam ministara te da se o ministrima koji u svojim resorima imaju nedostatak registara i velik broj korisnika. Kazala je da su registri temelj za rad i pokazatelj koliko korisnika postoji. Osim uvezivanja podataka s poreznom upravom i nekim drugim sustavima, istaknula je da će biti veoma važno povezati jedinice lokalne samouprave.
Vezano uz Povjerenstvo, kazala je kako je osnovano pet radnih skupina iz struke koji bi svatko u svojem segmentu trebali napraviti korake za izradu registara za međusobno umrežavanje. Jedan od prvih registara je registar zaposlenih u javnom sektoru koji će omogućiti jedinstven obračun plaća i donijeti određene uštede, kazala je Opačić te dodala da takav način rada svima onima koji rade u državnom ili javnom sektoru olakšava rad i pojednostavljuje čitavu proceduru.
Pomoćnik ministra uprave Darko Parić istaknuo je da je danas OIB temelj svega te da će biti temelj priče te će podaci o građanima ići kroz OIB. Kazao je da je u OIB sustavu HZMO a na putu su i HZZ, Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova. Ocijenio je da je za povezivanje baza podataka preduvjet povezivanje računalnih mreža, rješavanje pitanja računalnih softwarea, standardizacije procesa i promjene procesa u ministarstvima, ali i da treba donijeti okvir na koji način će se sve to povezivati.
Parić je naglasio da je upravo funkcija osnovane radne skupine za baze podataka i registra u tome da napravi strategiju, bazu i okvir na koji način će se sve povezivati. Smatra da ukoliko sustav profunkcionira, da bi to imalo utjecaj na mnoge negativne stvari kao što je korupcija. Kako bi približio činjenicu koliko se troši na postojeći sustav, Parić je iznio podatak da činjenica smrti koje ministarstvo uprave evidentira, državnu upravu godišnje iznosi 600 tisuća kuna.
Pomoćnica ravnateljice Porezne uprave Marijana Vuraić-Kudeljan predstavila je kako OIB sustav funkcionira. Istaknula je da OIB kao alat za jednoznačno prepoznavanje stvara preduvjete za informacijsku razmjenu podataka između državnih i javnih registara za potrebe provedbe pojedinih postupaka te da je moćni alat koji može riješiti problem.
Okrugli stol "Sređivanje javnih i državnih registara - prvi koraci" održan je u sklopu projekta magazina Banka i Udruženja za informacijske tehnologije HGK "Modernizacijski potencijali ICT-a u Hrvatskoj", a organizator okruglog stola je magazin "Banka".
