Jednom od "opasnih namjera" Mihalinec smatra pitanje utvrđivanja mreže škola koju je po dosadašnjem Zakonu utvrđivala Vlada na prijedlog Ministarstva, dok bi po novom prijedlogu mrežu škola donosilo Ministarstvo. Mreža škola, objasnio je, do sada je bila u ingerenciji Vlade i u njezinoj su izradbi sudjelovali i ministri poljoprivrede, gospodarstva, razvoja, a sada odluke donosi netko tko ne vidi cjelinu, i postupak se vraća na nižu razinu, "ispunjavanje tablica i birokratizaciju".
Kako ističu u Sindikatu, mreža škola je nacionalni projekt u kojemu moraju sudjelovati svi gospodarski subjekti. Nakana ministra i MZOS-a je, smatra glavni tajnik NSZSŠH-a Nijaz Karić, da u kreiranju mreže škola zaobiđe intervencije lokalne uprave i drugih dionika. Kao primjer naveo je ovogodišnju odluku o upisima u srednje škole, kojom se ukida hotelijersko-turističko usmjerenja u jednoj školi u Jelsi. Ovom izmjenom, napomenuo je, "ne vidimo da će Hrvatska učiniti ozbiljan iskorak u kreiranju mreže škola i programa te njihova usklađivanja s onima u Europskoj uniji".
Podsjetio je da Sindikat već godinama govori o povezivanju obrazovnoga sustava s tržištem rada te o uključivanju svih dionika u kreiranje mreže škola i programa. "Ovo je zadnji udarac inicijativi koja je obvezujuća za sve članice EU", rekao je Karić najavljujući da će pokrenuti inicijative svih jedinica lokalne uprave da se ne dopusti centralizirano donošenje mreže škola i programa. Sindikat štetnim smatra članak 28 Nacrta, ističući da se njime zadire u kolektivno pregovaranje i sklapanje ugovora o radu. Predložene izmjene Zakona sadrže odredbu po kojoj škola više nije dužna prijaviti potrebe za radnicima.
Prema postojećem Zakonu, podsjećaju u Sindikatu, škole su sada dužne prijaviti viškove radnika i potrebe za radnicima kako bi se u sustavu mogao zbrinuti višak radnika. Sindikat smatra da predložena izmjena pruža mogućnost manipulacija u zapošljavanju. Predložene izmjene Zakona mogle bi upropastiti i kompletno strukovno obrazovanje, drži Mihalinec, jer bi nastavnici koji predaju stručne predmete, a koji nisu završili fakultete s nastavničkim smjerom sada troškove polaganja pedagoško-psihološke skupine predmeta morali snositi sami, dok ih je dosad snosilo ministarstvo.
Prijedlogom izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju najavljuje se i osnivanje Nacionalnoga vijeća za odgoj i obrazovanje, čije će ingerencije i kompetencije biti dio poslova ministarstva, dio poslova Agencije za odgoj i obrazovanje, dio poslova Agencije za obrazovanje odraslih. "To bi bilo novo tijelo paralelno ministarstvu, a birali bi ga u Hrvatskom saboru što znači da bi to Vijeće moglo biti poligon i mjesto gdje će se uhljebiti još preostali SDP-ovi kadrovi" kojima će "bitna kompetencija biti da nikad nisu radili u obrazovanju".
Ukidanje ocjenjivanja na polugodištu u Sindikatu smatraju dokazom neznanja, odnosno dokazom da "ljudi koji to kreiraju nikad nisu bili u zbornici, nikad nisu učenicima predavali i nikad nisu zaključivali ocjene", istaknuo je Mihalinec. Dobrom izmjenom u Zakonu Mihalinec smatra uvođenje odredbe koja se odnosi na nastavnike protiv kojih je pokrenut sudski postupak.
Po Nacrtu izmjena bi radniku protiv kojega je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak ili koji je pravomoćnom presudom oslobođen odgovornosti bio vraćen dio plaće koji mu je bio obustavljen tijekom trajanja sudskog postupka, odnosno od prvoga dana udaljenja s radnog mjesta.
Smjernice za strategiju odgoja i obrazovanja, znanosti i tehnologije Mihalinec je ocijenio neozbiljnima, upozorivši da su ih sastavljali akademici, rektori, saborski zastupnici, HUP, ali nitko iz sustava odgoja i obrazovanja te se "njima ne treba ozbiljno baviti". Kao primjer nelogičnosti u Smjernicama, Sindikat navodi da bi po njima "gradivo prve i druge godine fakulteta trebalo uključiti u gimnazijsko gradivo".
