Po sudu stručnjaka enciklopedijski rječnik iz područja međunarodnog prava mora najcjelovitije je djelo koje je dosad napisano u nas. U njemu je na 927 stranica obrađeno gotovo 1600 natuknica te objavljene mnoge ilustracije, fotografije, zemljovidi i tablice. Jedan od recenzenata rječnika professor emeritus Vladimir Đuro Degan ističe kako je najznačajnija kvaliteta toga djela točnost i cjelovitost objašnjenja u svim institutima prava mora.
"Ovaj novi Enciklopedijski rječnik predstavlja sintezu dugogodišnje djelatnosti akademika Davorina Rudolfa u pravu mora, ali u neku ruku i sintezu cjelokupne bogate znanosti drugih hrvatskih pisaca iz te oblasti", tvrdi Degan. Prvo izdanje rječnika autor je objavio prije više od dvadeset godina (1989.), međutim od tada su se dogodile važne promjene i novine u međunarodnom pravu mora koje su potaknule autora da priredi novi Enciklopedijski rječnik prava mora, koji je temeljito izmijenio i dopunio.
U sklopu natuknice Republika Hrvatska autor je obradio granice i razgraničenje. S Italijom, kako napominje, nisu razgraničeni gospodarski pojasi, a ni talijanska tzv. arheološka zona i naš ZERP. Glede Sporazuma o arbitraži podsjeća da je Europska unija prvi put izravno zašla u jedan bilateralni međudržavni granični problem, unatoč tomu što je visoki predstavnik EU Javier Solana prije tvrdio da "neriješeni biletarlni sporovi, uključujući granična pitanja, nisu u nadležnosti EU".
Glede razgraničenja s BiH, Rudolf podsjeća kako je u Sarajevu 1999. potpisan ugovor između Hrvatske i BiH o državnoj granici koji još nije ratificiran u Hrvatskom saboru pa nije na snazi. Prema gledištu hrvatskih stručnjaka morska se granica u tome ugovoru ne poklapa s morskom granicom između nekadašnjih jugoslavenskih republika, Hrvatske i BiH, u vrijeme raspada Jugoslavije te je tim ugovorom narušeno načelo uti possidetis iuris.
Glede razgraničenja s Crnom Gorom, vlade dviju država su se složile povjeriti konačno razgraničenje Međunarodnome sudu pravde u Haagu, a za utvrđivanje hrvatsko-srbijanske granice potpisan je poseban sporazum o načinu demarkacije i imenovana je mješovita komisija. U natuknici vanjski pojas, Rudolf upozorava kako Hrvatska nije proglasila svoj vanjski pojas, koji je dosad proglasilo 85 država, a među njima 14 država članica EU.
U uvodnim napomenama rječnika Rudolf ističe i da su hrvatski znanstvenici i stručnjaci u područjima prava mora u usporedbi sa stranom literaturom dosegli europsku razinu, a u pojedinim su područjima svojim analizama i idejama pridonijeli ne samo znanosti nego i kodifikaciji međunarodnog prava mora. Akademik Davorin Rudolf, sveučilišni je profesor i znanstvenik. Zavidnu karijeru ostvario je i na području politike.
Osobito je značajna njegova uloga u političkom i javnom životu Hrvatske od sudjelovanja u hrvatskom proljeću pa sve do danas. Bio je prvi ministar pomorstva u Vladi Republike Hrvatske, 1990., zatim ministar vanjskih poslova 1991. Bio je veleposlanik u Talijanskoj Republici, predsjedao je hrvatskoj Državnoj komisiji za granice od 1991.-1993., a od 2007. do 2009. predsjedatelj hrvatskog dijela Mješovite hrvatsko-slovenske komisije za rješavanje graničnog spora pred međunarodnim pravosudnim tijelom.
Objavio je, uz ino, knjige Međunarodno pravo mora (1985.), Morski gospodarski pojas u međunarodnom pravu (1988.), Rat koji nismo htjeli - Hrvatska 1991. (1999.) te mnoge znanstvene i stručne priloge.
