Pred zastupnicima će se naći novi prijedlog Zakona o pučkom pravobranitelju, u hitnom postupku, nakon što je Ustavni sud poništio prethodni Zakon koji je trebao stupiti na snagu u srpnju 2012.
Za prethodni zakon, donesen u listopadu prošle godine, nije glasala natpolovična većina svih zastupnika, a Ustavni sud u svome očitovanju istaknuo je da je riječ o "organskom zakonu", za čije je donošenje potrebna kvalificirana većina.
Za razliku od prethodnog zakona, u novom prijedlogu Zakona o pučkom pravobranitelju odustalo se od pripajanja ureda specijaliziranih pravobranitelja uredu pučkog pravobranitelja.
U vladi ističu da su koncepcijski ostali kod zadržavanja samostalnosti posebnih pravobranitelja, ali i uvode mehanizme koordinacije koji će pospješiti njihovu ulogu.
U cilju jačanja promicateljske uloge pučkog pravobranitelja, predlaže se spajanje Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja, a predviđeno je i osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja kao savjetodavnog tijela koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava, osigurava kontinuiranu suradnju u području ljudskih prava između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija.
Budući da je postojeći Zakon o pučkom pravobranitelju, donesen 1992., neusklađen s promjenama Ustava iz 2010., kojima je određeno da je pučki pravobranitelj samostalan i neovisan u svom radu, u vladi ističu nužnost donošenja novog zakona.
Ustavnim promjenama iz 2010. pučki pravobranitelj definiran je kao samostalna institucija, neovisna u svom radu, a bira ga Hrvatski sabor na mandat od osam godina.
