Pred europskim čelnicima, među kojima kao promatrač sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanović, kao okvir za raspravu naći će se dokument koji su pripremili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso, šef Europske središnje banke Mario Draghi i šef euroskupine Jean-Claude Juncker.
U izviješću naslovljenom "Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji", koje je Van Rompuy u ponedjeljak dostavio europskim čelnicima, nalaze se prijedlog o uspostavi bankovne unije te prijedlozi za jačanje ekonomske i monetarne unije, što uključuje jačanje nadzora nad nacionalnim proračunima. Prema tom dokumentu, zemlje članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita morale bi pristati na dijeljenje suvereniteta u proračunskoj politici i prepustiti zajedničkim institucijama u Bruxellesu ovlasti da interveniraju u njihove proračune.
Riječ je o viziji buduće ekonomske i monetarne unije(EMU), koja je u prvom redu usmjerena na zemlje članice eurozone, a njegovi autori ističu da proces "prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji treba biti obilježen otvorenošću i transparentnošću i biti u potpunosti usklađen s jedinstvenim tržištem u svim aspektima". U izviješću se daju obrisi buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije koja se treba konkretizirati tijekom sljedećeg desetljeća, a to uključuje mogućnost promjene europskih ugovora.
Buduća stabilna i prosperitetna ekonomska i monetarna unija počivala bi na četiri potporna stupa: integriranom financijskom okviru kako bi se osigurala financijska stabilnost u eurozoni i minimizirali troškovi propasti banaka za europske građane; integriranom proračunskom okviru kako bi se osigurala zdrava fiskalna politika na nacionalnoj i europskoj razini, integriranom okviru za ekonomsku politiku te osiguranju potrebnog demokratskog legitimitata i odgovornosti u donošenju odluka unutar EMU-a, na temelju dijeljenja suvereniteta za zajedničke politike i solidarnosti.
Podrobnija razrada pojedinosti u stvaranju istinske Ekonomske i monetarne unije može se očekivati u izvješću koje će predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy podnijeti za summit u prosincu ove godine, a mogće je i privremeno izvješće za jesenski summit u listopadu. Prije summita održava se niz sastanaka na kojima ključni akteri razgovorajui o načinima izlaska iz krize. U srijedu navečer u Parizu će se sastati francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel, a u utorak navečer također u Parizu sastat će se ministri financija Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske.
Prije toga u Rimu je u prošli petak održan mini-summit na kojem su se okupili čelnici Italije, Njemačke, Francuske i Španjolske. Većina u Europskoj uniji se slaže da je za opstanak eurozone potreban veći stupanj integracije, ali postoje velike razlike kako do toga doći. Njemačka, najače gospodarstvo u eurozoni, smatra da je uvjet za financijsku i svaku drugu solidarnost spremnost na odustajanje od većeg dijela nacionalnog suvereniteta, dok Francuska na prvo mjesto stavlja solidarnost, a tek onda je spremna na prijenos suverenosti na zajednička tijela EU-a.
Konkretan oblike financijske solidarnosti bile bi zajedničke obveznice koje bi izdavala eurozona u cjelini, što znači da bi za dugove jedne zemlje odgovarale sve zemlje eurozone. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je uoči summita brine to što ima puno prijedloga da dugovi pojedinih zemalja postanu zajednička odgovornost svih, a premalo ideja kako kontrolirati financije država članica eurozone. S druge strane, francuski predsjednik Hollande ističe da ne može biti prijenosa suverenitata na zajednička tijela ako nema veće solidarnosti.
Njemački ministar financija i najbliži suradnik kancelarke Merkel Wolfgang Schaeuble izjavio je u intervjuu za Spiegel da su zemlje članice u EU-u "do sada uvijek imale zadnju riječ i da se tako više ne može nastaviti". "Moramo prenijeti više ovlasti na Bruxellesu tako da pojedine države ne mogu blokirati donošenje odluka", rekao je Schaeuble, dodajući da to ne znači stvaranje europske federalne države poput Sjedinjenih Država ili Savezne Republike Njemačke, nego da će Europa imati svoju vlastitu, posebnu strukturu.
Schaeuble ističe da se u Europi ne mogu donositi odluke koje će se jednoobrazno svuda primjenjivati jer je njezina snaga upravo u njezinoj raznolikosti, ali da se u monetarnoj uniji neke stvari učinkovitije rješavaju na europskoj razini i da stoga treba uspostaviti fiskalnu i bankovnu uniju.
